Ko su Bošnjaci, a ko Bosanci i šta donosi Popis

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini nije puko zbrajanje građana i građanki, ili tek sumiranje ekonomskog stanja u zemlji. Popis je, već godinama, počev od (ne)usvajanja zakona, veliko političko pitanje, koje je već iznjedrilo nekoliko kampanja, kako političkih, tako i onih od strane nevladinih organizacija i vjerskih zajednica.

Takvu sliku daje i danas u Sarajevu održani okrugli stol koji je organizirala Federalna novinska agencija Fena. U diskusijama, na momente veoma oštrim i teškim, učestvovali su akademski djelatnici, nevladini aktivisti i drugi javni djelatnici.

Direktor Fene Faruk Borić u uvodnoj je riječi iskazao žaljenje što je skup sarajevocentričan, ali je tomu tako jer ova javna novinska agencija u svom budžetu nema novca za organiziranje ovakvih skupova diljem zemlje.

Opasnosti popisa u Republici Srpskoj

Iako su mnogi učesnici u diskusiji par puta isticali da se slažu, ipak cijeli tok diskusije i iznešeni stavovi govore suprotno.

Glavni spor, koji je u javnosti aktuelan već mjescima, ko su Bošnjaci a ko Bosanci i Hercegovci, bio je glavna tema i ovog skupa, na kojem su među ostalim učestvovali i predstavnici inicijative Bitno je biti Bošnjak, Sejfudin Tokić i profesor Senadin Lavić, kao i nevladini aktivisti (Darko Brkan, Emir Suljagić) koji se zalažu za ukidanje diskriminacije Ostalih, te promiču izjašnjavanje Bosanaca i Hercegovaca.

Pored toga, jedna od tema je i šta se može desiti ako rezultati popisa, mogućno, pokažu da, primjerice, Bošnjaka ima preko 50 posto, ili da je Hrvata manje od deset posto, odnosno da je Bosanaca i Hercegovaca toliko da imaju pravo na politički legitimitet.

Emir Suljagić, lider kampanje za registraciju birača u Republici Srpskoj koji su prije rata tamo živjeli, kazao je da neki aktivisti potcjenjuju inteligenciju građana govoreći im kako se trebaju izjasniti, te da ljudi, „od Prijedora do Višegrada“ jasno znaju koji je njihov identitet, jer se on određuje prema tome „ko te hoće a ko neće zaklati“.

Otvoreno je bivši ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevu kazao Tokiću i Laviću da nije on njihov protivnik, te da im je, za očuvanje bošnjaštva i jasno izjašnjavanje Bošnjaka na popisu, mnogo važnije pratiti regularnost popisa i formiranja popisnih komisija u Republici Srpskoj, „gdje se lažiraju izborni rezultati“.

U Bosni Bošnjak, u svijetu Bosanac

Lavić se oštro suprotstavlja miješanju pojmova Bošnjak i Bosanac i Hercegovac, ističući da je Bošnjak etnička pripadnost, a ovo drugo nacionalna, odnosno: državna pripadnost, državljanstvo.

„Svugdje na planeti ja sam Bosanac, ali sam u Bosni i Hercegovini – Bošnjak. Naš cilj je uvesti Bošnjake u porodicu evropskih naroda“, kazao je profesor Fakulteta političkih nauka, ustvrdivši da Bošnjaci konačno imaju priliku otvoreno i slobodno izjasniti se tako, što u bivšim političkim sistemima nije bilo moguće.

On se oštro protivi vezivanju bošnjaštva za islamsku vjeroispovijest ili političke partije. „Moje bošnjaštvo je starije od [bivšeg reisa] Cerića, Preporoda, Islamske zajednice i [muftije sandžačkog] Zukorlića“, poručuje Lavić.

Bivši socijaldemokrata Sejfudin Tokić, kooridinator inicijative Bitno je biti Bošnjak, koja okuplja desetine nevladinih organizacija, kazao je da su Bošnjacima pred popis nametnute lažne dileme, te da samo veliki broj Bošnjaka, ako tako kažu rezultati popisa, može spasiti jedinstvo i cjelovitost Bosne i Hercegovine.

Tokić je iskazao bojazan da će se uglavnom Bošnjaci, godinama sluđeni, izjašnjavati kao Bosanci i Hercegovici, te da tako mogu umanjiti svoj politički subjektivitet i značaj.

Može li Popis mijenjati Ustav?

Velika je tema ustavno ustrojstvo i njegove eventualne reforme shodno rezultatima popisa. Profesor Tarik Haverić ističe da se, ukoliko se ne želi špekulirati, o toj temi da raspravljati samo nakon provedenog popisa i objavljenih rezultata.

Adnan Huskić, predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST), podsjeća da će rezultati popisa vjerovatno koincidirati sprovedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, te da će se sigurno otvoriti rasprava o ustavnoj reformi ukoliko rezultati popisa pokažu da se veliki broj građana ne izjašnjava u etničkim, konstitutivnim kategorijama, te tako biva diskriminiran.

Aktivista Darko Brkan ističe da je cilj djelovanja grupe nevladinih organizacija koja je utjecala i na promjenu popisnog formulara, uopšte, dokidanje sustavne diskriminacije građana Bosne i Hercegovine, te da su rezultati popisa i sam popis od velike važnosti u toj borbi.

Pored spomenutih, u diskusiji su učestvovali Dervo Sejdić, novinar i književnik Ahmed Burić, direktor agencija za istraživanje javnog mnijenja Prism Research Dino Đipa, profesor statistike i demografije Husein Zolić, publicista Sven Rustempašić, docent na Pravnom fakultet Enver Ajanović.