Ko ne želi državu, ne želi ni pjevanje himne

Još uvijek nema saglasnosti oko teksta, punih sedamnaest godina od kada je melodiju "Intermezzo", kompozitora Dušana Šestićaiz Banjaluke, tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp, proglasio za novu himnu. Prije toga, Westendorp je nametnuo i zastavu BiH.

Tekst u rubrici Šta drugi pišu prenosimo sa portala Radio Slobodna Evropa.

BiH je prije 17 godina dobila "novu" himnu, ali bez teksta. Kako te 1999. tako i danas. Bh himna, nikad se nije zapjevala.

Propao je i posljednji pokušaj, kada je nedavno poslanik SDA u Predstavničkom domu Šemsudin Mehmedović pokrenuo inicijativu za formiranje komisije za izbor teksta himne. Ali, podršku nije dobio.

"Očigledno da u Parlamentu BiH nije bilo dovoljno glasova za jednu takvu inicijativu, zbog razloga koji su poznati parlamentarcima. Ipak to govori da su na političkoj sceni u BiH dezintegraciijski procesi snažniji od integracijskih, što pokazuje i neusvajanje jedne ovakve inicijative. Ali, ja se nadam da će oni koji predstavljaju građane BiH shvatiti da je to ipak želja građana, ma kome narodu ili ostalima pripadali, jer svi žele da pjevaju himnu BiH kao što smo pjevali nekada i himnu Jugoslavije, zemlje u kojoj smo živjeli. Ovdje nije uopće u pitanju tekst himne. Postoje politički faktori koji ne žele državu BiH, a samim tim ne žele i himnu. Znate koliko je otpora bilo i za zajedničke dokumente i za registarske tablice, itd, itd", naglašava Mehmedović.

Prije ovog pokušaja, najozbiljniji, s dobrim izgledima za uspjeh, bio je 2009. godine, kada je parlamentarna komisija prihvatila kombinaciju dva teksta - Dušana Šestića, inače kompozitora himne, i Benjamina Isovića.

Ali, bh Parlament nije podržao ovaj kompromis, iako je jedna od članica Komisije za izbor teksta, Dragica Panić-Kašanski, u Parlamentu otpjevala himnu s mogućim tekstom.

Šestić je povodom izostanka dogovora o riječima za himnu rekao:

"Zemlja koja iole drži do sebe, drži do svog znamenja a posebno do himne – simbola zemlje koji se najčešće koristi i doživljava, na respektativnim mjestima i u posebnim prilikama. Nismo te pameti da držimo do toga, što govori koliko držimo do sebe i svoje zemlje. Time je sve rečeno", poručuje Šestić

Prva bh. himna nakon sticanja nezavisnosti bila je pod nazivom "Jedna si jedina" i nju je proglasilo Predsjedništvo BiH krajem 1995. Tekst je napisao Dino Merlin na muziku narodne pjesme "S one strane Plive".

Ovaj tekst stare himne još uvijek se često pjeva na sportskim nadmetanjima, uz zvanično intoniranje himne "Intermezzo", kompozitora Dušana Šestića.

Bilo je još pokušaja da bh. himna konačno dobije riječi. Delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Martin Raguž smatra da je to odnos ne samo prema reprezentatitvnoj pjesmi nego i prema svim državnim simbolima.

"Odgovornost je, naravno, na političkim predstavnicima da vrate neophodnu dozu, jedan minimum subjektiviteta i samopoštovanja Bosni i Hercegovini, da ne bude samo objekt kao što je često bila u povijesti, pa i u najnovijim političkim raspletima i preslagivanjima. Trebalo bi da se izgradi jedna kultura poštivanja valstite zemlje kao trajne vrijendosti i da se u tom pristupu razvije jedan kulturološki okvir za afirmaciju svih neophodnih simbola BiH. Za ovo su potrebne nove generacije političara koje su spremne izaći iz rigidnog koncepta stalnih konfrontacija, podjela, prebacivanja odgovornosti, stalnog traženja krivice u drugom. Potrebna je o međusobna harmonizacija identiteta i uvažavanja. Kroz takav pristup bi se došlo do konsensusa o najvažnijim pitanjima pa i o himni", kaže Martin Raguž.

Bilo je šaljivih i ironičnih prijedloga za himnu, u kojim je naglašena sva složenost političkog sistema, koji guši napredak u različitim oblastima. 

Predloženo je i da se poznata melodija "Zemljo koja", u izvođenju Ismete Dervoz i grupe Ambasadori, proglasi za himnu.

Ali, zemlja BiH je i dalje bez teksta svečane pjesme, državne himne.