Kada su mamuti hodali Bosnom...

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva svijet geološke prošlosti BiH, a mnogi eksponati izloženi na ovom odjelu sačuvani su još od davnina.

U jednom posebnom odjelu, koji ljubomorno čuva zbirku Pleistocenske faune, čeka vas pogled na fascinirajući životinjski svijet koji je nekada postojao na području Balkana i naše zemlje.

Priredili: Sanja Šabanadžović i Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

Vidjet ćete sačuvane ostatke kostiju i zuba pećinskog medvjeda iz pećine Megara na Bjelašnici te brojnih kostiju i rogova mamuta, bizona, divljeg goveda iz gornjeg pleistocena Save kod Bosanske Gradiške, rogove jelena iz postglacijala i starijeg holocena u sjevernoj Bosni, pećinske mačke iz iz gornjeg pleistocena iz Buškog blata kod Livna...

„Ovo je samo samo mali dio onoga što čuvamo u našem depou. To je veliki depo u kojem je manje-više sličan sadržaj kostiju i lobanja, a pored pleistocenskih krupnih fosila, sadrži i fosilne građe iz drugih perioda. Zemaljski muzej je svojevremeno bio najvažniji naučno-istraživački centar na Balkanu, a koji i danas u svojim prostorijama čuva jedinstvene zbirke i predmete od neprocjenjive važnosti“, kaže za Radiosarajevo.ba Dražen Kotrošan, kustos s Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja.

Životinje su pronađene na području Bosne i Hercegovine, a živjele su 12 do deset hiljada godina prije nove ere. U tome periodu BiH je djelomično bila pod ledenim pokrivačem.

„U tom periodu su životinjskim svijetom dominirali mamut, los, jelen, pećinski medvjed. Nažalost, uslijedile su smjene ledenih doba u kojima te životinje izumiru. Ipak, danas postoji slon koji je potomak mamuta, jelena je zamijenio savremeni jelen, pećinskog medvjeda - naš mrki medvjed... Još jedan je problem što u BiH ne postoji aparatura kojom bi se odredila njihova tačna starost, ono karbonsko datiranje o kojem često čujemo, to se radi van zemlje", dodaje Kotrošan.

Nažalost, velikog interesa za baš ovu zbirke i nema, već se posjećuje u sklopu generalnih obilazaka Muzeja. Ujedno, jedan od velikih problema jeste da nema velikog broja studenata koji su pokazali interes za ovaj posao, te koji bi naslijedili staru generaciju kustosa u Muzeju.

Ali planovi teku dalje. Tako nas nakon ljeta očekuje nova zanimljiva izložba, dio naše historije koju ne bismo smjeli propustiti.

"Na jesen planiramo izložbu o fosilima Sarajeva, na Trebeviću, Treskavici, Bjelašnici. To su uglavnom tipični sisari, mekušci, ostaci riba i ptica... Zemaljski muzej može pohvaliti i sa fosilima riba koje su pronađene na području sarajevskog naselja Ciglane, i to u vrijeme Austrougarske vladavine. Želimo animirati ljude da dođu, pogledaju, nauče nešto novo. Ljudi zaslužuju da vide većinu onoga što nudimo, samo nam je potrebna podrška da to i realiziramo", zaključuje naš sagovornik.

Zemaljski muzej prošle je godine, na jesen, ponovno otvoren, nakon što je tri godine, zbog nedostatka sredstava i volje vlasti da riješi problem finansiranja, bio bez posjetitelja. Danas je bolje, ljudi dolaze vidjeti blaga koje on čuva, no – istina je – da uvijek može bolje.