Je li vrijeme za nadogradnju Daytonskog sporazuma?

Suočeni s dubokom krizom u Bosni i Hercegovini i politikama koje otvoreno prijete potpunom atomizacijom ove države, dio intelektualnih krugova u našoj zemlji sve glasnije postavlja pitanje je li vrijeme za nadogranju Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavne promjene koje bi ovoj zemlji donijele stabilnost.

Piše: Faruk Vele

Model kojeg imamo, sasvim je očito, prilično je istrošen i postoji potpuno osnovana bojazan da će se nastaviti urušavati, i to pod naletima nacionalizma, velikodržavnih projekata iz susjedstva i sada već jasnog ruskog pritiska na BiH. Ljudi iz međunarodne zajednice u BiH su niži činovnici pa se na njih ne može računati.

Je li onda nadogradnja Daytona realno rješenje i je li moguća?

Ekspert za ustavno pravo prof. dr. Kasim Trnka, predavač ustavnog prava na sarajevskom Pravnom fakultetu, jedan od bliskih prijatelja i nekadašnji savjetnik prvog predsjednika Republike BiH, rahmetli Alije Izetbegovića kaže kao je praksa skoro 25 godina poslije potpisivanja Daytona pokazala da bi bilo neohodno događivati, prije svega, Ustav BiH, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog ugovora, ali i neka druga rješenja u Daytonskom sporazumu.

Eminentni profesor bio je učesnik pregovora u Daytonu, a 2013. i član Ekspertne grupe koju je sačinila Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) radi reformi Federacije BiH.

„Očigledno je, također, da nema političke volje da se dođe do tih promjena. To su pokazali primjeri sa Aprilskim i Butmirskim paketom. Jedini izuzetak bi bio ako bi međunarodna zajednica, i važni faktori u njoj, pokazali spremnost da izvrše pritisak na domaće aktere i pruže asistenciju u izradi takvih mogućih prijedloga, onda bi to bilo realno. Ali očekivati to od domaćih subjekata, političkih aktera - to je sasvim nerealno“, kazao je Trnka za Radiosarajevo.ba.

Akademik Esad Duraković naveo je u autorskom tekstu za Radiosarajevo.ba da se gotovo četvrt vijeka dokazuje disfunkcionalnost daytonske BiH. Prema njemu, Dayton je, zaista, danas anomalija anomalije.

„Zato vjerujem da i sve probosanske snage, iz bilo koje nacije, treba da zagovaraju, da lobiraju za pozitivnu dogradnju Daytonskog mirovnog sporazuma jer on tokom svih ovih dvadeset i nekoliko godina sve više omogućava urušavanje BiH, njenu konačnu destrukciju. Ali, pogrešno je činiti to na način na koji to upravo sada radi SDA. Ovo je kontraproduktivno“, naveo je akademik Duraković.

Prema mišljenju eksperta ustavnog prava, profesora Nurke Pobrića iz Mostara, eventualnom „dogradnjom Daytona“ više neće biti Deytonskog sporazuma jer je to Mirovni sporazum. „Ali njegov Aneks 4, što je Ustav BiH, koji se može mijenjati, kako se to uobičajeno kaže - Dayton 2, nužno je mijenjati. No, ne postoji koncenzus etnonacionalnih političkih elita u tom pogledu“, objašnjava profesor Pobrić.

Prema njemu, postoje tri različita i sigurno prepoznatljiva politička cilja, odnosno zahtjeva.

„Jedan je zahtjev bošnjačke političke elite koji bi jednu racionalniju BiH u smislu do ukidanja entiteta i regionalizacije, da se, dakle, država sastoji od četiri-pet regija. U svakom slučaju, to je želja za jednim racionalnijim političkim uređenjem. Drugi koncept je koncept hrvatske političke elite, koji primarno zagovara, posredno ili neposredno, manje ili više transparentno - teći entitet. Treći koncept, koji otvoreno zagovaraju Milorad Dodik i SNSD, jeste zahtjev za vraćenje svih nadležnosti sa entiteta na BiH. Do, na koncu, otvorenog zagovaranja separatizma, odnosno odvajanja RS-a od BiH.

To su tri nepomirljiva kocepta. Zasad ja ne vidim mogućnost da se u neko skorije vrijeme mijenja Ustav BiH, bar ne značajno. Aprilski paket iz 2006. godine je bio jedna dobra podloga za početak evolutivnih promjena Ustava. Nažalost, on nije prošao. Od tada BiH politički nazaduje“, istakao je Pobrić uz izjavi za Radiosarajevo.ba.

Prema akademiku Durakoviću, ovakva situacija, s ovakvim „Daytonom“, odgovara samo onima kojima je u interesu da se BiH mrcvari do disolucije i krepavanja.

„Svakome ko umije logički misliti jasno je kako je četvrt vijeka disfunkcionalnosti dovoljan dokaz da treba nešto mijenjati u tome Daytonu. To bi morale shvatiti naročito SAD i politički sterilna EU. U zlopaćenju BiH jest velik interes Rusije: sve što je problem za Evropu, za NATO, dobrodođe Rusiji. To je njen interes“, zaključio je akademik Duraković.