Ima li razloga za brigu zbog virusa Zapadnog Nila? Provjerili smo s nadležnima, ovo su savjeti

U Bosni i Hercegovini do sada nije zabilježen nijedan slučaj obolijevanja od Groznice Zapadnog Nila, potvrđeno je iz JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Epidemiološka situacija se, kako navode nadležne institucije, kontinuirano prati.

"Do danas, nije zabilježen ni prijavljen ni jedan slučaj oboljevanja od Groznice Zapadnog Nila", navodi Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo za portal Radiosarajevo.ba, uz napomenu da se nadzor provodi u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i referentnim laboratorijama.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo također ističe da prati epidemiološku situaciju i da je u komunikaciji sa Zavodom za javno zdravstvo KS i drugim nadležnim institucijama.

Kako se virus prenosi?

Virus Zapadnog Nila prvenstveno se prenosi ubodom zaraženog komarca, najčešće iz roda Culex. Komarac se zarazi hraneći se krvlju zaraženih ptica, koje predstavljaju prirodni rezervoar virusa.

Važno je i da se virus uobičajenim kontaktom ne prenosi s čovjeka na čovjeka, dakle, nema prijenosa rukovanjem, poljupcem ili boravkom u istoj prostoriji.

Budući da ne postoji vakcina protiv virusa Zapadnog Nila, glavna mjera zaštite jeste spriječiti ubode komaraca.

Iz Zavoda za javno zdravstvo KS građanima preporučuju nekoliko jednostavnih mjera:

• uklanjati stajaću vodu iz saksija, starih guma, posuda i drugih mjesta u kojima se komarci mogu razmnožavati;
• koristiti repelente na otkrivenim dijelovima tijela;
• nositi odjeću dugih rukava i nogavica, posebno tokom boravka na otvorenom u zoru i sumrak;
• na prozore i vrata postaviti komarnike.

"Najbolja zaštita je sprječavanje uboda komaraca", naglašavaju iz Zavoda.

Većina zaraženih nema simptome

Virus Zapadnog Nila kod većine zaraženih osoba ne izaziva nikakve simptome. Prema podacima Zavoda, oko 80 posto zaraženih nema simptome, dok oko 20 posto može razviti blaži oblik bolesti sličan gripi.

Mogu se pojaviti povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i osip.

Teži, neuroinvazivni oblik bolesti javlja se kod manje od jedan posto inficiranih, a veći rizik imaju starije osobe i hronični bolesnici.

Specifičan lijek za ovu infekciju ne postoji, pa se liječenje zasniva na ublažavanju simptoma.

Nadzor se nastavlja

Zavod za javno zdravstvo KS navodi da njegov plan zaštite uključuje pojačan epidemiološki i entomološki nadzor, razmjenu informacija sa zdravstvenim ustanovama, kao i sistem prijavljivanja i uzimanja uzoraka u slučaju sumnje na infekciju.

Za portal Radiosarajevo.ba iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, poručili su da će u slučaju pojave virusa i potrebe za dodatnim mjerama, zdravstvene institucije postupati u skladu s epidemiološkom procjenom i svojim nadležnostima.

Za sada, nadležni pozivaju građane da ne paniče, ali da se pridržavaju osnovnih mjera zaštite od komaraca.