Human Rights Watch o 'Građanima drugog reda' u BiH

Trenutak za prezentaciju izvještaja o 'Građanima drugog reda' koji je sačinila svjetska nevladina organizacija Human Rights Watch - bio je dobro odabran. Naime, obilježavajući dvadeset godina od početka opsade Sarajeva, u glavnom gradu BiH nalazi se veliki broj stranih novinarskih ekipa, od kojih su mnoge prisustvovale konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj. 

Podnaslov 'Diskriminacija Roma, Jevreja i drugih nacionalnih manjina' neke bi mogao podsjetiti na doba Trećeg Rajha, no riječ je o Bosni i Hercegovini 2012 godine, koja svoje građane i dalje vrednuje po krvnim zrncima. 

Diskriminacija i nepoštivanje temeljnih ljudskih prava jedna su od najvećih prepreka ulaska BiH u Evropsku uniju, no mnogi slabije upućeni skloni su pomisliti da krivica za to pripada Jakovu Finciju i Dervi Sejdiću. Ova dvojica pripadnika nacionalnih manjina, kao predstavnici oko 10% populacije u našoj zemlji koja ne pripada konstitutivnim narodima, tužili su državu BiH pred Sudom za ljudska prava u Strasburu i, prije nešto manje od tri godine, dobili presudu u svoju korist.

Osim navedene gospode, na konferenciji se novinarima obratio i pravni savjetnik Clive Baldwin koji ih je zastupao u Strasburu. 

"Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u kojoj se Jevreji, Romi i pripadnici drugih nacionalnih manjina zovu ostalima", izjavio je ovaj pravni stručnjak. Baldwin smatra da su za ovakvo stanje krivi političari koji moraju postići politički dogovor, ali da bi i međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak da se situacija riješi.

"U Bosni i Hercegovni ljudi koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu biti izabrani za predsjednika, za delegata u Domu naroda, ne mogu biti sudije, pa čak ni Ombudsmani - čiji je glavni posao zaštita ljudskih prava", rezimirao je Baldwin ovaj paradoks.

Dervo Sejdić kaže kako je bespredmetno 'okrivljivati' Dejton za ovako nešto. Dejton otvara mogućnost izmjene ustava i uspostavljanju sistema koji promovira ljudske kvalitete i jednakost.

"Nadam se da će do Dana Roma 8. aprila 2015 godine, ovaj narod imati svog predstavnika u Domu Naroda, kao i da ćemo imati člana predsjedništva sa nivoa nacionalnih manjina",  rekao je Sejdić.

Sljedeći govornik našalio se s prisutnima, rekavši kako se on zove Jakov Finci, a ne Sejdić Finci - kako ga u posljednje tri godine zovu. Šalu na stranu - Finci je podsjetio na obaveze koja je BiH prihvatila i prije donošenja presude - 2008. te 2005. godine koje obavezuju na poštivanje prava svakog građana da bude birani. On je posvjedočio i kako je nedavno dobio e-mail poruku u kojoj se direktno optužuje za kočenje ulaska BiH u Evropsku Uniju.

"Nisu Sejdić i Finci krivi za to, već političari" rekao je Finci, podsjetivši da promjena Ustava nije toliko nemoguća stvar kako se čini. 

"Za promjenu odredbe Ustava koja se odnosila na Distrikt Brčko nije trebalo više od šest sedmica. Znači da može - i to brzo i bez povišenih tonova, jer je postojala politička volja. Ovdje je očito da takve volje nema. Naši parlamentarci se ponašaju u skladu sa poznatom Čerčilovom izrekom 'Ako hoćete da nešto ne uspije - formirajte komisiju'. Formirali su komisiju koja ne zna kako da riješi slučaj, umjesto da angažuju pravne eksperte koji znaju, koji se razumiju u Ustav i ljudska prava i da se to brzo i efikasno riješi", naglasio je Finci. 

Na naše pitanje da li, uprkos nedostatku političke volje, makar postoji volja javnosti, sugovornici su bili pomalo skeptični: 

"Naša javnost nije artikulirala tu stvar. Čini se da je javnost zasićena slučajem 'Sejdić Finci', ali da malo razumije suštinu problema. To je slično kako kad prolazimo pokraj obespravljenih boraca koji protestuju ispred Vijeća Ministara - bez da bi i pokušali sagledati njihove probleme. Tako je i kod pripadnika konstitutivne većine, a apsurdno je da se svi deklarišemo da poštujemo ljudska prava. U tom smislu je zakazao i NVO Sektor", glasio je odgovor. 

Društvo koje je neosjetljivo na probleme drugih, drugačijih, brojčano i politički slabijih, deprivilegiranih - to je današnje bh. društvo. Izvještaj o 'Građanima drugog reda' Human Rights Watcha još jednom je potvrdio ovu poraznu činjenicu.

Vesna Andree Zaimović, Manjine.ba