Hrustovačka pećina jedinstveni prirodni dragulj

Krase je stalaktiti i stalagmiti, koji su umjetnički izvajani tajnovitom rukom prirode i svakog posjetioca ostavljaju bez daha, prenose Bišćaninet

Pećina u selu Hrustovu, koje je udaljeno desetak kilometara od Sanskog Mosta, proglašena je spomenikom prirode i pod zaštitom je države Bosne i Hercegovine.

Posjeduje naučnoistraživačke, obrazovne, turističko rekreativne i mnoge druge vrijednosti.

Ulaz u pećinu je veliki otvor u dubini stijene, svod u njenoj unutrašnjosti je veoma visok, a sama pećina prostrana, što ostavlja utisak impozantnosti.

Dužina pećine iznosi nekoliko stotina metara, s tim što se putevi u njoj račvaju u dva pravca.

Uski rukavac Hrustovačke pećine, čiji se svod postepeno smanjuje, zbog svoje nepristupačnosti nikada do kraja nije istražen i predstavlja veliki izazov za prave speleologe.

Negdje u središtu ovoj jedinstvenog prirodnog bisera nalazi se tzv. "soba totema". Na tom prostoru voda je hiljadama godina vajala tvrdu krašku stijenu stvarajući čudesne oblike, stalaktite i stalagmite kojih se ne bi postidjela niti jedna umjetnička galerija na svijetu.

U pećini se nalazi i malo jezero čija veličina ovisi o godišnjem dobu i količini vode koju propušta kraška stijena u unutrašnjost pećine, prenosi Bihaćnet.

Arheološka istraživanja koja su vršena početkom dvadesetog vijeka, otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda. Na tom prostoru iskopavanja su otkrila prahistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, kao i ostatke kostiju pradavnih životinja kojima se hranio prvobitni čovjek.

Pretpostavlja se kako je ulaz u pećinu bio savršeno sklonište za naše pretke od zime, vjetra i drugih vremenskih nepogoda.

Obimna arheološka istraživanja stručnjaka Zemaljskog muzeja iz Sarajeva otkrila su i ostatke grnčarije koji pripadaju tzv. "vučedolskoj kulturi", čija je postojbina zapadna Slavonija i okolica grada Vukovara.

Pretpostavlja se kako su pripadnici "vučedolske kulture", koja se smatra progresivnom i naprednom, tokom prahistorije migrirali u naše predjele i sa sobom donijeli nove civilizacijske tekovine.

Svi arheološki predmeti koji su pronađeni tokom pomenutih istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Nedavno je predstavljen i marketinški projekat razvoja Hrustovačke pećine koji obuhvata definiciju koncepta ponude na osnovu koje bi se Hrustovačka pećina prezentirala u turističke svrhe.

Planirano je prije svega definisati pristupne puteve i prilaze pećini, izgraditi parking prostor, popratne sadržaje i druge lokacije, riješiti imovinsko-pravne sporove, izgraditi infrastrukturu pećine i odrediti nadležnost za upravljanje pećinom kao turističkom destinacijom.

Predstavnici jedne renomirane italijanske organizacije izrazili su spremnost da pruže materijalnu podršku u pravcu realizacije pomenutog marketinškog projekta.

Hrustovačka pećina je izuzetni prirodni i turistički resurs općine Sanski Most koji tek treba da bude iskorišten u narednom periodu.