Hatibović: Pretilost je problem i u BiH

Pretilost (debljina) je javnozdravstveni problem, koji "kuca na vrata" i u BiH, gdje su građani pretili, a manje-više nikada ne doručkuju, što je katastrofalno - rekla je u razgovoru za Agenciju Fena Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a.

Ono u čemu građani BiH griješe u ishrani što dovodi do pretjerane gojaznosti jeste "što puno sjede, odnosno nemaju fizičke aktivnosti".

"Stilovi života kod većine građana su neuredni. Moderno doba donijelo je drugačiji način života, da smo stalno u autima, ne provodimo vrijeme na planinama, ne vodimo djecu u šetnju svaki dan…To što danas trčimo za novcem da bismo preživjeli upravo narušava zdrav stil života", rekla je Hatibović.

U smislu zakonske regulative smatra da bi se ministarstva na svim nivoima trebala pozabaviti time da se promijene zakoni i pravilnici da se nakon završenog Medicinskog fakulteta unaprijedi specijalizacija za ishranu i poremećaj ishrane to jest nutricionizam.

"Nažalost, u BiH građani su malo edukovani šta je to pravilna i uravnotežena ishrana, a također problem predstavlja nedostatak stručnjaka nutricionista. Treba stvoriti uslove za prekvalifikaciju za nutricioniste", kaže Hatibović.

Dijete nisu rješenje

U sprečavanju gojaznosti ne preporučuje dijete, već "pravilnu i uravnoteženu ishranu uz dovoljne količine ugljikohidrata, masti i bjelančevina".

"Dijete postoje za određena oboljenja gdje se moraju pojedine namirnice izbaciti iz ishrane. Jedino uz pravilnu i uravnoteženu ishranu možemo prevenirati pretilost. To znači da treba odrediti dnevne energetske potrebe i plus fizička aktivnost", istakla je Hatibović.

Pri tome mora se voditi računa da je i voće i povrće zastupljeno u ishrani, odnosno dovoljne količine mesa, ribe, jaja i mlijeka, dodajući da je zdrav doručak (crni hljeb, mlijeko, puter, ajvar, razni džemovi) najvažniji obrok tokom dana.

S obzirom na to da ishranu prilagođavamo i godišnjem dobu, Hatibović za zimu predlaže da se jede kupus, jabuke, repice, brokule.

"Treba izbjegavati čips, kolače, cola-colu i mesne proizvode s puno konzervansa. Treba uzimati prirodnu hranu, što više voća i povrća, svježe meso, ribu, jaja i mlijeko", kazala je Hatibović.

Navodeći da djeca moraju imati tri glavna obroka i dva međuobroka kaže da je obavezno da za užinu u školama imaju voće ili voćni jogurt.

U razgovoru za Fenu Lejla Hatibović, rukovoditeljica Radne jedinice za zaštitu i unapređenje životne sredine i subspecijalista za ishranu i poremećaj ishrane u Zavodu za javno zdravstvo KS-a, naglasila je da treba voditi računa o higijenskoj ispravnosti namirnica te da se voće i povrće dobro opere higijenski ispravnom vodom.