Struka i street artisti: Grafiti nisu najveći problem Sarajeva, grad postaje favela

Početak rješavanja ovog problema Gradska uprava Sarajeva i Ministarstvo za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo vide u kampanji za uklanjanje grafita.

Smatraju da su grafiti, natpisi i crteži po gradskim fasadama, jedan od najvećih problema vizuelne slike grada u cjelini.

Šta o ovom problemu misli struka, arhitekti i urbanisti, a šta street artisti koji djeluju u Sarajevu? 

Struka drugačije promatra cijeli problem te smatra da su grafiti jedan od najmanjih problema u svemu sa čim se grad suočava, kada je riječ o vizuelnoj kontaminaciji.

Mnogo je problema kojima bi se trebalo pozabaviti mnogo prije grafita

Sarajevski arhitekta iz studija MecoLada Nedžad Hrelja pojasnio je za Radiosarajevo.ba kako u glavnom gradu BiH postoje mnogi drugi vizuelni problemi kojima bi se trebalo pozabaviti mnogo prije grafita.

Između ostalog, to su bilboardi, veliki reklamni panio kojima je centar Sarajeva pretrpan:

"  Mislim da su bilboardi na ulicama Sarajeva postali neprimjereni u centru grada i da to nećete tako često naći po Europi, osim u ovim tranzicijskim zemljama koje baš nemaju kontrolu, odnosno nemaju dovoljno jasan odnos prema korupciji i socijalnoj svijesti. To su, uglavnom, ove balkanske zemlje koje su potpuno popustile komercijalnom udaru koji znači zaradu po sveku cijenu. Tu je i problem odsustva efikasne kontrole i rascjepkanost sistema odlučivanja. dakle, nisu grafiti najgori problem u gradu", smatra Hrelja.

Smatra kako je problem u cijelom sistemu i da rješavanje treba krenuti od sistema, a na kraju će to rezultirati i uklanjanjem grafita koji kvare sliku cijelog grada.

"Grafite, naravno, treba kontrolirati, dopuštati ih u nekim zonama jer je to street art koji je danas potpuno legitiman kao način izražavanja. S druge strane, tinejdžersko besmisleno šaranje je nedopustivo. No, u svemu je prvi problem korupcije te je činjenica da će grad, u okolnostima bez kontrole, postati jedna velika favela. Sve ovo što mi govorimo u samo periferne manifestacije nečega što je izazvano degradacijom sistema i korištenjem interesne političke zajednice", dodao je Hrelja.

Iz Gradske uprave, koja je podržala akciju uklanjanja grafita smatraju kako je ovo opravdan početak čišćenja cjelokupnog grada, u vizuelnom smislu, te se nadaju da će uspjeti pokrenuti ovaj veliki posao u narednom periodu.

"Osnovni cilj kampanje jeste da podignemo svijest kod građana, odnosno kod svih nas o čistom i lijepom gradu bez grafita. Tokom ove akcije bit će uklonjeni grafiti sa fasada objekata, a sve je to rezultat niza aktivnost koje je Grad Sarajevo preduzeo, a kroz koje će ova akcija biti provedena. Bit će uklonjeni grafiti sa objekata od kulturno-historijskog značaja, dok bi u narednom periodu trebala biti proširena na druge dijelove grada. Kada je riječ o drugim načinima vizuelnog zagađenja smatram da će se dosta stvari i dosta segmenata uzeti u obzir, te da Gradska uprava radi već na tome koliko može i koliko ima uslova, kako bi se naš grad uljepšao i postao ugodna sredina za življenje. Postoji još stvari koje zagađuju grad, mi radimo na tome, na unaprijeđenju grada uopćeno i budućnost je pred nama", kazala nam je predstavnica Službe za urbanizam, investicije, stambene i komunalne poslove Gradske uprave Alma Rešo.

Kazna za grafite do 450 KM, street artisti smatraju da je to kontraefektivno

U ovoj akciji sve aktere podržavaju i policijski službenici MUP-a KS-a, koji napominju da je crtanje grafita prekršaj koji je kažnjiv sa kaznama između 150 i 450 KM, kao i da taj prekršaj može prerasti u krivično djelo oštećenja tuđe stvari, ako se recimo trajno oštete neke fasade koje je izuzetno skupo popravljati.

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Grafiti na sarajevskim fasadama

No, mladi grafiteri koji se nalaze na ulicama ne slažu se sa politikom kažnjavanja i represije te smatraju da se ova vrsta street art umjetnosti mora nalazi, u određenim uvjetima, na ulicama gradova.

"Često se nazivam okolinskim stručnjakom i ekologom, to je moje stručno zanimanje, tako da ako smo mi grafiteri najveći i jedini vizuelni zagađivači ja pozdravljam akciju i želim da cijeli grad bude najčišći i bit ću pravo sretan kad ne bude ništa na fasadama. S druge strane, to je jedan od rijetkih načina na koje smo mi u korak sa svijetom, jer grafiti pokazuju pokrete, emocije, da grad nije sterilan, da živi i ima neku dinamiku. Naravno, treba razgraničiti gdje treba i gdje ne treba da se crtaju grafiti, u smislu da ja nikad nisam vidio da neko od nas crta na religijskim i kulturno-historijskim objektima. Mi imamo apsurd da imamo mnogo lijepih i vrijednih objekata koji bi se mogli srušiti, a mi se bavimo grafitima. Ja bih prvi prihvatio posao da krečim grafite, kada bi to bio najveći problem", istaknuo je za Radiosarajevo.ba jedan od najpoznatijih grafitera sa sarajevskih ulica, koji je želio ostati anoniman.

Smatraju kako je street art umjetnost iznjedrila brojne poznate umjetnike u Sarajevu, koji se bave danas dizajnom, režijom ili nekom drugom vrstom umjetnosti, te da su im grafiti bili najbolja vježba kroz koju su razvili svoje vještine.

"Grafiti su problem za ljude koji imaju malo drugačije svjetonazore od nas mladih sa stvarnim problemima. Nama su stvarni problemi da li će nam prijatelji biti gladni, da li ćemo pronaći posao, šta će se desiti s državom i gradom u kojem živimo. Ja bih svaki svoj grafit prekrečio odmah ako će 100.000 ljudi biti zaposleno, a pravo vizuelno zagađenje ovog grada jeste nepostojanje ispravnog planiranja, divlja gradnja i nezapošljavanje profesionalaca", zaključio je ovaj grafiter.