Govor mržnje u online komentarima pojedinima kao 'posao'
Govor mržnje svodi se na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekog njezinog određenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanje već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje.
Govor
mržnje je više prisutan na javnoj, nego na medijskoj sceni, ali ne po
kvantitetu, već po kvalitetu i mnogo je
opasaniji i izražajniji u BiH nego u drugim državama - rekao je pravni
savjetnik za medijska pitanja u Internewsu u BiH Mehmed Halilović na regionalnoj konferenciji "Online govor
mržnje u jugoistočnoj Evropi - uloga i odgovornost medija" koju sponzorira
Evropska komisija, UNESCO i Fond otvoreno društvo IFEX.
Kaže
da je govor mržnje manje prisutan u tradicionalnim medijima, odnosno ne toliko
eksplicitno koliko u novim medijima, a poruke govora mržnje koji se šalju s
javne scene putem medija su opasnije od ostalih vidova govora mržnje.
Dodao
je da je najbolji način rješenja ovog problema ako se filtrira govor mržnje koji direktno poziva na nasilje.
„Govor mržnje u online medijima je zastupljen u BiH isto kao i u ostalim zemljama svijeta te se po tome ne razlikujemo od drugih“ naglasio je Halilović.
Anonimne grupe
Profesorica
Studija političkih znanosti iz Zagreba Gordana
Vidović kazala je da je internet toliko veliki da ne postoji metodologija
ispitivanja na kojem području je govor mržnje najviše zastupljen u online
medijima.
„Najčešći
oblik govora mržnje su komentari koje
posjetilac ostavlja nakon objavljenog teksta, a najveći problem
predstavljaju anonimne grupe na društvenim mrežama. Problem je kako doprijeti
do tih grupa, jer su zatvorenog tipa. Nedavni slučaj u Hrvatskoj je bila grupa
na Facebook stranici "Mrzimo Rome"“ rekla je Vidović.
Šefica
Odsjeka za medijske studije Univerziteta u Novom Sadu u Srbiji Dubravka Valić-Nedeljković kazala je da
se u tradicionalnim medijima može naći direktni govor mržnje koji vrlo brzo
bude sankcioniran.
„Najveći problem predstavlja suptilni
govor mržnje koji se može otkriti samo dobrom analizom“ naglasila je.
Dodala
je da je govor mržnje najvidljiviji u komentarima koji se ne recenziraju u
okviru medijske kuće te da su mediji odgovorni za ono što objave pod svojim
impresumom, dok su urednici online izdanja odgovorni čak i za komentare.
„Potpis
komentatora u online medijima je najtransparentniji govor mržnje, posebno kod
metaforičkih potpisa. Kod nekih informacija postoji veliki pritisak
komentatora, a komentari su unaprijed smišljeni. Kada smo analizirali vrijeme
objavljivanja komentara, primijetili smo da se najčešće komentariše u toku
radnog vremena“ kazala je Valić-Nedeljković uz ocjenu da se radi o grupi ljudi
kojima je to "posao" u radnom
vremenu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.