Genocid u Srebrenici: 90 posmrtnih ostataka nema ko da identificira

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari u četvrtak, 11. jula, bit će obavljena dženaza-namaz i ukop još 14 žrtava genocida u Srebrenici.

Portal Radiosarajevo.ba donosi spisak sa imenima žrtava koje će biti ukopane 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari:

Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, kontaktirali smo Institut za nestale osobe BiH kako bismo dobili uvid u trenutnu situaciju i izazove s kojima se susreću u njihovom radu.

Zanimalo nas je za koliko nestalih osoba se još traga u Bosni i Hercegovini nakon perioda 1992.-1995. i sa kojeg područja najviše te koliko je u protekloj godini i od početka 2024. otkriveno novih žrtava, bilo u grobnicama ili na pojedinačnim lokacijama.

“Kada je u pitanju traženje nestalih u našoj zemlji, još se traga za više od 7.600 nestalih osoba, a najveći broj nestalih tražimo na području Gornjodrinske regije, oko 1.600 nestalih, dok na području Srebrenice tragamo još za oko 800 žrtava”, rekli su iz Instituta za nastale osobe za portal Radiosarajevo.ba.

U prvoj polovini ove godine, Institut za nestale osobe ekshumirao je posmrtne ostatke 36 žrtava. Svakodnevno im pristižu prijave, ali nažalost, samo rijetke se pokažu istinitim i tačnim. Aktuelna politička situacija otežava dobijanje preciznih informacija o lokacijama grobnica, s obzirom na to da negiranje genocida i glorifikacija zločina i dalje predstavljaju prepreku za svakoga ko zna gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava.

Strah od pravnih sankcija i ideoloških pritisaka dodatno otežava situaciju, zbog čega osobe koje posjeduju informacije često odlučuju da ih zadrže za sebe. To najbolje pokazuje slučaj ekshumacije u Brčkom prošle godine, kada su kosti žrtava genocida pronađene zabetonirane u dvorištu porodične kuće, što je bio strašan zločin nad zločinom.

“Uz to, još se traga za oko 800 žrtava genocida. U okviru Podrinje identifikacionog projekta, identifikovani su posmrtni ostaci 11 žrtava putem DNK metode, ali porodice nisu dale saglasnost za ukop. Postoji i 49 žrtava koje su identifikovane istom metodom, ali njihove porodice još nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji”, potvrdili su nam iz Instituta za nestale osobe.

Tu je i oko 90 posmrtnih ostataka koji nisu identifikovani sve ove godine i oni će vjerovatno biti smješteni u Memorijalnom centru u Potočarima u posebnim prostorijama gdje će se čuvati u slučaju da u budućnosti bude moguća njihova identifikacija novim naučnim metodama.

“Ukoliko porodice odluče čekati, mi poštujemo njihovu bol i dozvoljavamo da sačekaju još neko vrijeme na ukop žrtve, ali uvijek apelujemo na njih da ipak daju saglasnost za ukop, a mi ćemo, ukoliko se dodatni dijelovi skeleta pronađu, svakako ih pridodati onim ranije ukopanim”, kazali su iz navedenog Instituta.

Kada je riječ o podršci Institutu za nestale osobe, situacija je loša. Kazali su nam kako im godinama nedostaje podrška, naročito ona u finansijskoj dimenziji, ali i političkoj, jer bi se u okviru njih, procesu traženja nestalih morao dati prioritet i stručnim institucijama omogućiti da imaju sve uvjete za rad, naročito imajući u vidu da bez rješavanja pitanja nestalih osoba za BiH nema evropskog puta, naglasili su iz Instituta za nestale osobe.

Reporterska ekipa portala Radiosarajevo.ba nalazi se trenutno u Srebrenici, a sve najnovije informacije sa obilježavanja 29. godišnjice genocida možete pratiti na linku OVDJE.