FOTO: Istraživanja u Kopošićima iznjedrila senzacionalna otkrića

Nekropola stećaka u Kopošićima koja je udaljena svega desetak kilometara od Ilijaša posljednjih dana postala je centar arheoloških istraživanja. Na ovom lokalitetu prije nekoliko dana otkriveni su skeletni ostaci prekriveni brokatnim plaštom. A za ovaj pronalazak stručnjaci kažu kako je riječ o vrijednom i senzacionalnom nalazu.

Pretpostavlja se da skeletni ostaci koji su pronađeni pripadaju Mirku Radojeviću, ocu velikog kneza bosanskog Batića. Izuzetno vrijedan pronalazak jeste i brokatni plašt, kojim je bio pokriven pronađeni pokojnik.

Arheolog Edin Bujak, jedan je od rukovoditelja istraživanja na Kopošićima. Ovaj nalaz, kaže profesor Bujak, od velikog je značaja za historiju srednjeg vijeka BiH naravno i bh. arheologiju.

"Ja bih ovaj pronalazak usporedio s primjerom plašta Tvrtka kralja bosanskog koji je pronađen u Arnautovićima u Milama. Napominjem ovaj  put je ipak pronađen mnogo očuvaniji materijal, i to u većim komadima. Riječ je o brokatu, a to je platno protkano nitima od zlata i srebra".

Bujak kaže kako pronađeni pokojnik vjerovatno pripada vlastelinskoj porodici kneza Batića i njegovih srodnika. Način na koji je sahranjen, kaže on, govori nam da je riječ o ličnosti visokog ranga.

"Specifično je da je sahranjen bez glave. O tome zašto je on sahranjen bez glave teško je sada govoriti i nadamo se da ćemo kroz historijske izvore provjeriti o kojoj ličnosti je riječ te da li je pogubljen ili je poginuo u nekoj borbi. Na ovoj nekropoli su sahranjeni i veliki knez Batić i njegova supruga Vukava, međutim njihovi grobovi ispod stećaka opljačkani su prije 100 godinu tako da ćemo zauvijek ostati uskraćeni za saznanja šta su oni krili."

Odmah nakon pronalaska, stručni tim historičara i arheologa pozvao je u pomoć konzervatoricu Zemaljskog muzeja BiH Azru Bečević Šarenkapu, kako bi brokatni plašt bio izvađen i transportiran u laboratorij uz stručni nadzor.

"Ovo je za mene jedan od većih poznatih pronalazaka tekstila, jer je tekstil kao materijal teško održiv u zemlji. S obzirom na to da je nađen u zemlji prosto je nevjerovatno kako je tako veliki fragment plašta sačuvan. U toku procesa rada odredit će se i neki detalji, odnosno nadam se da ćemo uspjeti utvrditi i šaru i način proizvodnje tekstila, tako da bismo mogli znati i neke heraldičke pojedinosti", kaže Azra Bečević Šarenkapa.

Na pitanje - kako je moguće da se brokat kao tekstil uspio nakon toliko godina očuvati u zemlji, konzervatorica nam pojašnjava:

"Vrlo vjerovatno je da je razlog očuvanja materijala do današnjih dana materijal od kojeg je napravljen brokat, ali i uvjeti koji su vladali u zemlji na ovom mjestu. Ovdje je vjerovatno riječ o većem postotku zlata, a zlato kao plemeniti metal ne korodira i ono je vjerovatno zaštitilo samo vlakno odnosno jezgro koje je napravljeno od pamuka i svile."

Azra Bečević Šarenkapa vjeruje kako će, radeći na ovom plaštu, dobiti dosta podataka pogotovo kada ga uspiju skupiti.

Svjesna važnosti ovog pronalaska konzervatorica pretpostavlja da bi radovi na njemu mogli potrajati od nekoliko mjeseci do godinu dana.

"Nakon vađenja skeleta i tekstila u što većim komadima zajedno sa zemljanom podlogom, uslijedila je prva faza, a to je mikroeskalacija.
Sada je na redu mukotrpni posao s četkicama, lupama i skalpelima, nakon toga ispravljanje tekstila i slaganje 'pazli'".