EU stigla na granice BiH

Od ponedjeljka, 1. jula 2013. godine, na granici Hrvatske i BiH vihore se i zastave EU. To je granica koju su bh. građani do jučer prelazili samo s ličnom kartom, a za koju im danas trebaju biometrijski pasoši ili vize, piše Dw.de.

Analitičari tvrde da ovo nije historijski datum samo za Hrvatsku, koja je sada punopravna članica Evropske unije (EU), nego i za BiH koja se nalazi na raskrsnici. Ova zemlja sada može ubrzano krenuti putem evropskih integracija ili u tom procesu može dalje nazadovati.

Politički analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić smatra da bi BiH, ako ostane na sadašnjem kursu, uskoro mogla biti izolirana država. „Mislim da bi to produciralo još veće frustracije u Briselu, a izazvalo bi i novo nezadovoljstvo u BiH, frustraciju građana zbog zaostajanja u svakom pogledu i, naravno, buđenje socijalnih nemira i svega drugog što iz toga proizilazi“, kaže Smajić za Deutsche Welle.

Za sada nema naznaka da bi političke elite u BiH mogle napraviti zaokret u procesu eurointegracija. Provedba odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ još uvijek je predmet spora. Čini se da ni EU u ovom trenutku nema posebnu strategiju za BiH.

EU okreće novu stranicu u odnosima sa BiH?

„Kada je u pitanju BiH, u Briselu se može očekivati okretanje lista, zaoštravanje kursa evropske administracije i odluka prema Sarajevu i preduzimanje nekih mjera koje bi se mogle smatrati sankcijama“, kaže Smajić.

Evropska komisija nedavno je suspendirala pet miliona eura iz IPA fondova za agrar, što je katastrofalna mjera koja pogađa samo bh. građane, prvenstveno one koji žive od poljoprivrede. Smajić kaže kako se sada u Briselu traže konkretniji mehanizmi.

„Zapravo, traže se mehanizmi koji će ciljano gađati one koji su glavni kočničari evropskih integracija. U tom kontekstu se ponovo razmišlja o eventualnom aktiviranju bonskih ovlasti visokog predstavnika i sve ono što bi moglo konačno probuditi BiH i učiniti njenu administraciju efikasnijom“, kaže Smajić.

Ulazak Hrvatske u EU ne rješava otvorena pitanja sa BiH

No, ulaskom u EU Hrvatska nije riješila otvorena pitanja sa BiH. U BiH je izražena bojazan da bi EU sada otvoreno mogla zastupati hrvatske interese u budućim pregovorima o graničnim i drugim pitanjima.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero vjeruje da, poučena iskustvom sa Slovenijom, Hrvatska neće biti prepreka evropskim integracijama BiH.

„Važno je da je postignut sporazum Ploče-Neum, kao sporazum kojeg prihvata i EU, tako da je BiH osiguran pristup otvorenom moru kroz luku Ploče što je jedini racionalni način pristupanja BiH otvorenom moru, a Hrvatskoj je osigurana veza između dubrovačke regije i ostatka Hrvatske kroz neumsko područje, što je jedini racionalni način povezivanja Hrvatske“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Za razliku od BiH, ostale države zapadnog Balkana napredovale su u procesu evropskih integracija. Davor Gjenero tvrdi da, pored bh. političke elite, odgovornost za takvo stanje snosi i EU koja nije pravovremeno shvatila značaj konsolidacije BiH, onako kako je shvatila problem odnosa Kosova i Srbije.

Efekti sporazuma Beograd-Priština

„Dogovor Prištine i Beograda kao i najavljeni početak pregovora Srbije sa EU su dobre vijesti za BiH zato što će u novim okolnostima Beograd morati učiniti ono što je učinio i Zagreb 2000. godine šaljući poruku bh. Hrvatima. Dakle, Beograd će morati Srbima u BiH poslati jasnu poruku da je Sarajevo njihov glavni grad i da u Sarajevu, a ne u Beogradu, moraju rješavati svoje probleme“, kaže Gjenero.

Analitičari tvrde da će nove političke okolnosti uticati i na ekonomske prilike u regiji. Ulaskom u EU Hrvatska je istupila iz CEFTE, tako da BiH više nije obavezna prema svom zapadnom susjedu primjenjivati Ugovor o slobodnoj trgovini, osim ako moćni politički krugovi iz Brisela ne nametnu drugačije rješenje.