Djeca u ekstremno intimnoj kampanji

Foto: Semra Kikić, radiosarajevo.ba

Nedavno su u Sarajevu postavljeni plakati u sklopu kampanje za lanac prodavnica intimnog rublja. Među njima nalaze se i tri plakata koja reklamiraju dječiju kolekciju rublja, a na njima se kao manekeni pojavljuju djeca.

Učešće djece u reklamnim kampanjama nije nova stvar. I sami smo svjedoci da njihova uloga u reklamama za detrdžente, hranu, slatkiše, bezalkoholna pića, osiguranja i šta još sve ne, ima svoje opravdanje. Međutim, profesionalni standardi reklamnih agencija, a u mnogim državama i pripadajući zakoni odnosno kodeksi, definiraju na koji način se djeca smiju prikazivati u reklamama.

Plakat za dječije rublje koji viđamo po ulicama Sarajeva ignorira profesionalne, moralne i estetske norme.

Na njemu vidimo simpatičnu djevojčicu sa kikicama, recimo osmogodišnjakinju, odjevenu u kratku spavačicu i u pozi netipičnoj za njen uzrast. Djevojčica sjedi tako što je desnu nogu prekrižila preko lijeve, a ugao snimanja nam otkriva njen gole noge cijelom dužinom. Pri tome djevojčica svojim prodornim očima fiksira kameru, dok s poluosmijehom oblizuje metlicu za šlag. Još dva detalja - u ruci drži zdjelu prepunu šlaga, dok na glavi ima kuharsku kapu.



Erotska industrija velikim se dijelom temelji na asocijacijama, a one, pak na smišljenoj upotrebi simbola. U ovom slučaju imamo zdjelu tučenog vrhnja, metlicu i kuharsku kapu; u nekom drugom (filmu, reklami, plakatu) to su poluraskopčana policijska košulja, šilterica, sunčane naočale i pištolj, ili uska bijela kuta, bijela kapica sa crvenim križem i velika injekcija... Ili pak široke radničke hlače, mišićavi torzo i francuski ključ... Erotiziracija različitih "zanimanja" raspiruje gledateljevu maštu i otvara mu prostor u kome može igrati igru...

Na kakvu nas igru pozivaju kreatori plakata na kojem velikim slovima piše "Dio tebe - Extreme intimo" dok djevojčica i dalje liže šlag? Šta biste pomislili da ovu sliku vidite na desktopu vašeg radnog kolege?

Ne mislimo da su čike iz neke reklamne agencije bile grube i bezobrazne prema maloj manekenki. Ne mislimo da djevojčica nije bila ushićena pruženom šansom, a njeni roditelji ponosni što je baš njihova mala prošla casting. Ne mislimo da porodica na kraju nije ostala zadovoljna zarađenim honorarom. Mi samo mislimo, i sigurni smo u to, da je snimanjem za ovu kampanju jedno dijete dovedeno u zabludu i brutalno iskorišteno.

Rastužuje još nešto - činjenica da u našoj zemlji ne postoji tijelo koje regulira sadržaj objavljen na bilbordima i plakatima, a ni odgovarajući zakon ili kodeks koji definira korištenje djece u reklamne svrhe.

Zato, zapravo, nemamo pravo kritikovati reklamnu agenciju koja stoji iza kampanje, kao ni njihovog klijenta - Industriju rublja iz Arilja u Srbiji. Oni ovom kampanjom, naime, u našoj zemlji nisu uradili ništa protivzakonito.

Pitanje šta misle o ovom plakatu uputili smo stručnjacima:

Zvezdana Cvijetić, direktorica reklamne agencije Communis
"Prva asocijacija pri pogledu na vizuelna rešenja je bila pedofilija. Previše seksualnosti na potpuno neprimeren način: polunago dete u zavodljivoj pozi koje liže šlag, uz naslov "Intimo". Način komunikacije je neprihvatljiv čak i kada bi se radilo o oglašavanju za drugi proizvod, na primer hranu. Razumljivo je da kolekcija sadrži liniju za decu, ali se komuniciranje "Intimo" može zameniti drugim nazivom. Uzmimo za primer Benetton, koji je kolekciju intimnog rublja nazvao "Undercolors". I, svakako, potpuno izbeći obnaženost - devojčica u pidžami bi bila daleko primerenija."

Ekrem Dupanović, marketinški veteran i urednik časopisa Media Marketing
"Kampanja Extreme Intimo odiše erotikom na svim bilbordima na kojima se pojavljuju odrasli muškarci i žene, što je sasvim normalno i prihvatljivo jer se radi o intimnom rublju. Fotografija s djevojčicom takođe odiše erotikom i vjerujem da predstavlja pravu poslasticu za pedofile.

Fotografija sa dječakom je potpuno normalna - on popravlja bicikl. Zašto se djevojčica ne igra s lutkama, već liže šlag s prilično otkrivenom desnom nogom? Da sam šef kreativnog tima ili klijent nikada ne bih prihvatio ovo kreativno rjesenje.

Ponavljam, u ovom bilbordu mogu uzivati samo pedofili."

Jasmin Fazlagić, umjetnički i modni fotograf:
"Mislim da se ovdje više radi o maloj nepromišljenosti kreativnog tima, nego o pokušaju da se provokacijom privuče pažnja na reklamnu kampanju. U kolekciji za odrasle gdje su pokazali dijelove tijela u nekim "vrućim pozama" jasno su išli na tu vrstu komunikacije.

Kod dječije kolekcije im to vjerovatno nije bila želja, ali kada gledate djevojčicu koja sjedi sa neprimjereno prekrštenim nogama i liže šlag, a to nosi naziv Extreme intimo, dobijate nešto što poprima erotski sadržaj.

Sa fotografske strane gledano, možda je fotograf izabrao loš ugao za snimanje, ali takav propust nije smio da se desi čitavom kreativnom timu koji je učestvovao u kreiranju kampanje."

Aleksandra Marin Diklić, Pomoćnica ombudsmena za praćenje prava djeteta
"Kampanja intimnog rublja pod nazivom “Dio tebe” putem bilborda zbog same činjenice da se komentira, je na određeni način izazvala reakcije javnosti.

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH nije nadležna da vrši nadzor nad sadržajem oglašivača, ali cijeni da je neophodno ukazati na određene zabrinutosti u pogledu korištenja lika djeteta u svrhu reklamiranja ili prenošenja poruka.

Konvencija o pravima djeteta obavezuje državu BiH na njenu primjenu i poštivanje, pri čemu treba naglasiti da se djetetom smatra osoba mlađa od 18 godina, te obavezuje sve organe i tijela da u postupanju poštuju najbolji interes djeteta i njegovo pravo na privatnost.

U BiH ne postoji zakonodavstvo koje regulira prava i obaveze oglašivača, te Institucija ombudsmena ukazuje na potrebu reguliranja ove materije i donošenja kodeksa ponašanja koji će onemogućiti senzacionalistički pristup, zloupotrebe i manipuliranje likom djeteta u cilju prenošenja određenih poruka ili sadržaja pogotovo ako se one prenose fotografijom ili slikom.

Zbog toga smatramo da se može govoriti o kršenjima prava djeteta, a da se u nedostatku legislative koja se odnosi na oglašivače u BiH analogijom mogu primjeniti zakoni i kodeksi koji se odnose na medije, kao i iskustva i praksa susjednih zemalja koje propisuju sankcije za oglašivače."

vesna, radiosarajevo.ba