Čitanje 'Mesnevije' u Sarajevu

„Mesnevija“ je djelo jednog od najvećih duhovnih učitelja i pjesničkih genija čovječanstva, Mevlane Dželaleddina Rumija. Na osnovu Mevlaninih učenja osnovan je sufijski mevlevijski tarikat.

Hadži hafiz Mehmed ef. Karahodžić svake dvije sedmice drži ders „Mesnevije“ svima onima koje povezuje ono na čemu se zasniva Rumijevo učenje, a to je ljubav.

Dersove „Mesnevije“ Karahodžić je prije držao u kući rahmetli Halida ef. Hadžimulića u sarajevskom naselju Mejtaš, a njegova vrata su uvijek bila otvorena za one koji dijele ljubav prema Bogu. Sada, Karahodžić „Mesneviju“ čita u džamiji Halida ef. Hadžimulića, svoga učitelja, pored koje se nalazi i Hadžimulićev mezar.

Ekipa agencije Anadolija prisustvovala je Karahodžićevom dersu u prepunoj džamiji, na koji dolaze vjernici svih uzrasta, djeca i odrasli, i pomno slušaju Karahodžićevo čitanje i tumačenje „Mesnevije“.

Na licima slušalaca, svakim pročitanim stihom, mogao se primijetiti spokoj koji im Karahodžić uliva. Čitajući retke na perzijskom, hadži hafiz svakom posveti dovoljno vremena prevodeći ga i za njega navodeći primjer kojim će, svojim slušaocima, najbolje objasniti njegovo značenje.

"Više od 800 godina je prošlo otkako je Hazreti Mevlana preselio. Na ovim prostorima, u Bosni, Mevlana je bio i još uvijek je prisutan. Mevlana, sa svojom knjigom opčinio je ne samo ljude u Bosni, nego i širom svijeta. Sigurno je jedna od najpopularnijih ličnosti današnjice, a i u posljednjih 800 godina, i u cijelom svijetu", kazao je hafiz Velija Kukuruzović, hadži hafizov najstariji učenik, podsjetivši da se svakog 17. decembra obilježava Seb-i Arus, što u prevodu znači "Sastanak sa Voljenim", tj. kako Mevlana doživljava svoj susret sa Gospodarom.

Rumijev put ljubavi

Hadži hafiz Mehmed, čitajući „Mesneviju“, daje primjere onoga o čemu se u „Mesneviji“ govori. Kukurzović je pojasnio da je upravo to Hz. Mevlanin pristup, jer ukoliko za nešto što slušamo dobijemo i primjer, lakše ćemo upamtiti.

"Hafiz Mehmed je i večeras spomenuo kako Hz. Mevlana, u svojoj 'Mesneviji', priča o piću, spominje basne, priča o životinjama... Na taj način običnom čovjeku, slušaču 'Mesnevije', pokušava približiti tematiku, koja je zapravo nešto duhovno i treba njegovu dušu da vodi u više sfere", pojasnio je Kukuruzović.

Rumija vole ljudi širom svijeta,bez obzira na vjeru i naciju. Razlog tome je, kako Kukuruzović navodi, to što Rumi zasniva sve na ljubavi i zaljubljenosti, te dodaje da se i u derviškoj terminologiji sve zasniva na ljubavi. Da Mevlanino učenje i Mesnevija, kroz ljubav na kojoj se zasnivaju, spajaju različite vjere, nacije i kulture, dokaz su i dersovi hadži hafiza Mehmeda.

"Prije mjesec dana dolazio je čovjek sa porodicom, koji nije musliman, ali je bio tu i slušao hafizov ders o 'Mesneviji'", istakao je Kukuruzović.