Iz Delegacije EU u BiH jasno poručili: "Cijenu neizvršavanja obaveza vlasti platit će građani"

Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, kolokvijalno poznatiji kao Plan rasta, osnovan je 2024. godine kako bi se zemljama kandidatima u regionu pružila finansijska podrška vezana za stroge uslove, prvenstveno sprovođenje reformi potrebnih za pridruživanje Europskoj uniji (EU).

Ipak, posljednje informacije iz Brisela koje su određeni mediji prenijeli, nisu nimalo obećavajuće za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

Naime, Europska komisija (EK), vrhovno tijelo izvršne vlasti Europske unije, će preraspodijeliti sredstva u okviru alata osmišljenog da finansijski podstakne zemlje Zapadnog Balkana da provedu reforme potrebne za pristupanje EU u korist "zemalja predvodnika", prenio je ugledni Euronews.

Kako su neimenovani zvaničnici EU istakli, EK će preraspodijeliti sredstva u okviru ovog alata, a sve shodno rezultatima i napretku ostvarenom u provođenju reformi i približavanja EU.

Kako se dalje ističe, o čemu više možete čitati na ovom linku, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su najnaprednije u procesu pristupanja, zahvaljujući svojim domaćim reformskim programima. S druge strane, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija se generalno smatraju zemljama koje zaostaju, te bi naša zemlja mogla platiti najveću cijenu neispunjavanja svojih obaveza. O svemu ovome portal Radiosarajevo.ba je razgovarao sa Delegacijom EU u Bosni i Hercegovini, koji su detaljno pojasnili status sredstava Plana rasta namijenjenih Bosni i Hercegovini, te kako to utiče na samu prirodu i perskeptivu odnosa naše države i EU.

Šta je Plan rasta?

Prije svega, potrebno se podsjetiti šta je Plan rasta i zbog čega predstavlja posebno poglavlje u odnosima između Bosne i Hercegovine i EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jedinstvenu priliku za ekonomije regiona da ubrzaju rast i investicije. Jedan od njegovih ključnih ciljeva je da građanima i privredama omogući brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnog pristupanja.

Kako su pojasnilli iz Delegacije EU u BiH, Plan rasta se temelji na četiri stuba:

• Prvi je unaprijeđenje ekonomske integracije sa Jedinstvenim tržištem Europske unije
• Drugi je jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz Zajedničko regionalno tržište, temeljeno na EU pravilima i standardima. Inicijative koje doprinose ostvarivanju ovih ciljeva uključuju pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), sporazume o romingu, tzv. zelene koridore na graničnim prelazima i pristup Jedinstvenom digitalnom tržištu
• Treći stub podrazumijeva ubrzanje provedbe temeljnih reformi
• Četvrti stub je usmjeren na podršku konvergenciji kroz veću finansijsku pomoć

"Svi EU partneri na Zapadnom Balkanu usaglasili su ambiciozne reformske agende, koje su potom usvojile njihove nadležne domaće institucije, a odobrila EK nakon konsultacija sa državama članicama EU i informacije Europskom parlamentu (EP). Svaka reformska agenda sadrži reformske oblasti, koje su dalje razrađene kroz konkretne provedbene korake. Nakon ispunjenja svakog pojedinačnog koraka, isplaćuje se odgovarajući iznos EU sredstava iz novoosnovanog Instrumenta za reforme i rast", pojasnili su iz Delegacije EU za Radiosarajevo.ba.

Šta treba da ispuni Bosna i Hercegovina?

U slučaju Bosne i Hercegovine, Reformska agenda obuhvata 25 reformi, razrađenih kroz 113 pojedinačnih koraka, od kojih svaki donosi konkretne koristi zemlji.

Među reformama su koraci za uvođenje 5G širokopojasne mreže, unaprijeđenje digitalizacije javnih usluga, povećanje broja mjesta u vrtićima, ubrzanje tranzicije ka ekonomiji sa niskim emisijama ugljika, podršku zajednicama koje zavise od proizvodnje uglja u procesu tranzicije, kao i jačanje vladavine prava i pravosudnog sistema. Tačan iznos sredstava koji Bosna i Hercegovina može dobiti za svaki pojedinačni korak zavisi od nivoa ambicije tražene mjere.

"Na primjer, 14,5 miliona eura je dostupno nakon ispunjenja sljedećeg koraka opisanog na ovaj način: 'Usvojen je novi sveobuhvatni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), usklađen sa europskim standardima, nakon konsultacija sa pravosudnom zajednicom i organizacijama civilnog društva te uz uvažavanje rezultata praćenja provedbe izmjena i dopuna u dijelu koji se tiče integriteta VSTV-a BiH. Zakon se provodi kako bi se, između ostalog, osigurao nezavisan disciplinski sistem u pravosuđu, sistem ocjenjivanja zasnovan na kvalitativnim kriterijima i imenovanja temeljem stručnosti.'

Za ispunjenje sljedećeg koraka dostupno je 7,2 miliona eura: 'Na državnom nivou uspostavljeno je funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine.' Ovo su samo dva od ukupno 113 koraka", istakli su iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini za Radiosarajevo.ba.

Naša zemlja do sada nije "zaradila" ni jedan euro

Bosni i Hercegovini je trenutno na raspolaganju indikativna alokacija u vrijednosti do 976,6 miliona eura, a koja će biti dostupna po ispunjenju reformskih koraka.

Nakon što je EK u novembru 2025. godine odobrila Reformsku agendu, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na predfinansiranje u iznosu od 7% ukupne alokacije, odnosno 68,4 miliona eura.

Međutim, niti jedan euro ne može biti isplaćen dok se ne uspostavi neophodan pravni osnov, uključujući potpisivanje i ratifikaciju Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu. Svi ostali partneri sa Zapadnog Balkana potpisali su i ratificirali ove sporazume te primili sredstva iz predfinansiranja. Bosna i Hercegovina je jedini partner koji još nije završio ovaj korak.

"Više puta je naglašeno da sredstva iz Instrumenta za reforme i rast moraju biti iskorištena do isteka važećeg Višegodišnjeg finansijskog okvira EU, odnosno do kraja 2027. godine, što je zakonski rok koji nije moguće produžiti. Indikativna alokacija Bosne i Hercegovine iz Instrumenta za reforme i rast već je u julu 2025. godine umanjena za 108 miliona eura. Ukoliko nadležne vlasti Bosne i Hercegovine hitno ne potpišu Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu te ne započnu provedbu reformi, postoji sve veći rizik da zemlja izgubi dodatnih 373 miliona eura od ukupnih predviđenih sredstava", pojasnili su iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.

Prema Reformskoj agendi, 50 od ukupno 113 koraka trebalo je biti završeno do kraja 2025. godine. Za njih je odobren jednogodišnji dodatni rok, što znači da moraju biti ispunjeni do kraja 2026. godine. Bosna i Hercegovina mora započeti provedbu ovih reformi bez daljih odlaganja.

Koliko je povlačenje sredstava iz Plana rasta povoljno za Bosnu i Hercegovinu?

Sredstva iz Instrumenta za reforme i rast dostupna su pod izuzetno povoljnim uslovima, tvrde iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.

"Od ukupno 976,6 miliona eura, 280,3 miliona eura predstavljaju bespovratna sredstva koja se plasiraju putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Kada je riječ o kreditnoj komponenti, zajmovi imaju maksimalni rok otplate od 40 godina, uz izdašan grejs period, tako da otplata glavnice počinje tek 2034. godine.

U kombinaciji s izuzetno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude tržišta ili drugi partneri, EU Bosni i Hercegovini nudi izuzetno povoljan finansijski paket", tvrde iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.

Procjenjuje se da će ekonomski rast ostvaren zahvaljujući ovim ulaganjima višestruko nadmašiti vrijednost odobrenih zajmova, dodali su.

Šta će se desiti ukoliko se Bosna i Hercegovina ne pomakne s "mrtve tačke"?

Plan rasta, iako predstavljen kao vrlo povoljan "finansijski deal" ustvari predstavlja podsticajno finansiranje. EU ne oduzima novac jer zemlje nikada nisu imale pravo na njega osim ako nisu provele dotične reforme.

Zbog toga se i eventualna preraspodjela, koju iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini nisu željeli potvrditi u razgovoru za naš portal, ne može posmatrati kao kažnjavanjem, već kao jednostavnim postavljanjem prioriteta od strane Brisela.

Druge potencijalne opcije uključuju ravnomjernu podjelu dodatnog novca među svim zemljama Zapadnog Balkana za tehničku pomoć, transfer novca drugim zemljama kandidatima izvan regije ili čak povrat novca u budžet EU, prenijeli su ranije pojedini mediji.

Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini su na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba imali veoma kratku, ali jasnu poruku: "Nečinjenje ima svoju cijenu, koju će, prije svega, snositi građani Bosne i Hercegovine. Pozivamo nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini da iskoriste jedinstvenu priliku koju pruža Plan rasta."