Ćerimagić za Radiosarajevo.ba: EU i dalje ima ponudu za BiH, ključni potezi su na domaćim vlastima

Europska unija mijenja pristup proširenju, a Europska komisija prvi put nakon gotovo deset godina ozbiljnije uzima u obzir rokove koje su pojedine zemlje kandidati same postavile za završetak pregovora o članstvu.

Dok se za Crnu Goru i Albaniju razmatraju ambiciozni ciljevi, Bosna i Hercegovina još nije među zemljama koje su najviše odmakle na europskom putu.

Šta takva promjena znači za BiH, koje mogućnosti naša zemlja još ima i postoji li opasnost da ostane zaglavljena između kandidatskog statusa i punopravnog članstva, za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI).

Europska komisija mijenja pristup, ali države članice odlučuju

Dolaskom nove Europske komisije i imenovanjem povjerenice za proširenje Marte Kos promijenio se odnos prema rokovima koje su postavile pojedine zemlje kandidati. Kako objašnjava Ćerimagić, Europska komisija sada ozbiljnije pristupa njihovim planovima za završetak pregovora i prilagođava svoj rad tim ciljevima.

"Prvi put nakon gotovo deset godina Europska komisija ozbiljno uzima u obzir rokove koje su same postavile neke zemlje kandidati za završetak pregovora", ističe Ćerimagić.

Crna Gora želi završiti pregovore do kraja ove godine, dok je Albanija postavila cilj da to učini do kraja naredne godine. Sličan pristup najavljen je i za Ukrajinu i Moldaviju u narednom periodu.

Ipak, podrška Europske komisije sama po sebi nije dovoljna. O svakom važnom koraku odlučuju države članice, koje zasad nisu javno osporile postavljene ciljeve, ali ih nisu ni otvoreno podržale.

Zbog toga bi decembar mogao donijeti jasniju sliku o tome koliko su članice spremne podržati ambiciozne rokove. Njihov stav zavisit će od unutrašnjih političkih prilika i šireg europskog konteksta.

Podsjetimo, u decembru će se u Briselu održati samit zemalja članica, a prema riječima Ćerimagića, Antonio Costa, predsjednik Europskog savjeta, u dnevni red uključio je i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja.

Zašto Bosna i Hercegovina zaostaje?

Bosna i Hercegovina nije među četiri zemlje koje su trenutno najviše odmakle u procesu pristupanja Europskoj uniji. 

"Bosna i Hercegovina nije među najnaprednijim zemljama, dijelom zbog dosadašnje politike Europske unije prema BiH, a dijelom i zbog situacije u samoj zemlji, posebno posljednjih godina", pojašnjava Ćerimagić.

Ipak, mogućnosti za napredak nisu zatvorene. Bosni i Hercegovini i dalje su dostupne mogućnosti povezane s Planom rasta, a ostaje otvorena i ponuda za otvaranje pristupnih pregovora.

Među konkretnim koristima koje donosi postepeno približavanje Europskoj uniji jeste mogućnost povoljnijih transfera novca između bankovnih računa, dok se u budućnosti očekuju i dodatne pogodnosti u oblasti mobilnog rominga.

Da bi napravila naredni korak, BiH mora ispuniti preostale obaveze, među kojima su dva zakona iz oblasti pravosuđa na državnom nivou i imenovanje glavnog pregovarača.

"Ponuda za Bosnu i Hercegovinu i dalje je na stolu. Hoće li Europska unija biti spremna prilagoditi svoj pristup zbog izbora u BiH ili mogućeg novog političkog zamaha, zasad je teško procijeniti. Takva mogućnost ostaje otvoreno pitanje, ali bi bilo preuranjeno tvrditi da će do promjene zaista doći", naglašava Ćerimagić.

Pregovori bi mogli otvoriti i teška politička pitanja

Pristupni proces ne podrazumijeva samo usvajanje zakona i prilagođavanje institucija europskim standardima. On može otvoriti prostor i za razgovore o pitanjima koja godinama opterećuju političke odnose u Bosni i Hercegovini.

Među njima su reforma Ustavnog suda BiH, uloga visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti, kao i provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'

Ćerimagić ukazuje na to da bi razgovori s Europskom komisijom mogli pomoći domaćim institucijama da preciznije razumiju šta se od BiH očekuje na putu prema članstvu.

Takvi razgovori ne bi bili ograničeni samo na ustavne i političke reforme. Obuhvatili bi i praktične oblasti, poput prikupljanja statističkih podataka i zaštite okoliša, uz pripremu planova koji bi odredili koje je reforme potrebno provesti i u kojem roku.

Time bi BiH dobila jasniji okvir za pripremu pregovora i prilagođavanje europskim pravilima. Međutim, korištenje te mogućnosti zavisi od spremnosti domaćih vlasti da uđu u proces i preuzmu obaveze koje on nosi.

Može li BiH ostati između kandidatskog statusa i članstva?

Bosna i Hercegovina mogla bi već sada pokazati spremnost da počne pripreme za pristupne pregovore. Prema Ćerimagiću, takav proces podrazumijeva najmanje dvije godine rada na tehničkim dokumentima i razgovorima o mogućim reformama.

To ne bi automatski značilo brže članstvo, ali bi omogućilo da se preciznije utvrde obaveze, prioriteti i naredni koraci. Istovremeno, postepeno uključivanje u pojedine europske politike i tržišne mehanizme moglo bi građanima donijeti praktične koristi i prije punopravnog članstva.

Za sada je, ipak, prerano govoriti o svim konkretnim mogućnostima koje bi BiH mogla dobiti. Mnogo toga zavisit će od daljnjih odluka Europske unije, ali i od toga hoće li domaće vlasti iskoristiti ono što im je ponuđeno.

Ponuda za napredak postoji, ali ona sama neće pokrenuti proces. Dok se za Crnu Goru i Albaniju razmatraju ambiciozni rokovi, Bosna i Hercegovina mora odlučiti hoće li ozbiljnije krenuti u pripreme za pregovore ili će nastaviti zaostajati za zemljama koje su već napravile konkretnije korake.