Bosna je bosanska, bez obzira da li se to nekome sviđa ili ne!

Samo ako je Bosna bosanska, ostvarit ćemo prirodno i moralno pravo na budućnost slobodne države. Bosna je povijesna, kulturna, politička, ekonomska, multietnička, multireligijska, demokratska i ljudska činjenica već više od jednog milenijuma, bez obzira da li se to nekome sviđa ili ne sviđa.

Poruke su to  sa današnjeg zasjedanja nezavisnih intelektualaca Kruga 99 o temi "Pravo na budućnost: Bosna je bosanska!", povodom 25. novembra - Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je tom prilikom i najavio da će u narednom periodu imati seriju konvencija o istoj temi u drugim sredinama u BiH. Kao nezaobilaznu temu, Kulenović je naveo proteklu raspravu na Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju Kovačević te osudio neviđeni skandal da su se kao suprotstavljene strane pojavile antibosanske snage, dok su državotvorne opcije izbjegle mogućost da se tome suprotstavi na internacionalnom nivou.

"Odgovornost je na suspektnom ministru za ljudska prava i izbjeglice Sevlidu Hurtiću, ali odgovornost ne mogu izbjeći niti oni koji su ga doveli na tu poziciju i ponizili sve građane BiH. Začuđujuće je i da Ministarstvo  vanjskih poslova BiH nije angažiralo diplomatsku mrežu BiH u ovom slučaju", kazao je.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Senadin Lavić podsjetio je na Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu kada je obnovljen državotvorni kapacitet BiH ili neka državnost: "To je suštinski iskorak u njenom povijesnom toku. Te noći je odlučen da BiH bude ravnopravna politička jedinica u Jugoslaviji, što ni tada nije bilo prihvaćeno od mnogih nacionalistički orijentiranih ideologa, velikosrpskih i velikohrvatskih šovinista."

Smatra da se danas platforma zavnobihovske ideje pretvara u evropski demokratski model države i uključivanja u EU i vladavinu prava: "To je građanski svijet ljudskih prava i sloboda. Ta nova platforma ne zaboravlja vrijednosti ZAVNOBiH-a. U osnovi našeg novog bosanskog osjećaja ili bosanskog identiteta neizbrisivo ostaje ZAVNOBiH i njegove vječne vrijednosti zajedničkog života ljudi i nezavisne države Bosne i Hercegovine."

Ističe da oni javno i inkluzivno uspostavljaju progresivno shvatanje nacije spram onoga koje je zasnovano na etničkoj homogenosti, ekskluzivnosti i religiji. Naglasio je da uvažava ljudski i građanski diverzitet bosanskog društva i povijesno-političkog konteksta te da je Bosna i Hercegovina nacionalna država svih njezinih gađana koji je doživljavaju kao svoju.

"Glavna podvala prikrivenih nacionalista danas je iskazana u formi tvrdnje da neko želi poništiti narodne identitete u BiH. Prikriveni nacionalisti obmanjuju javnost govoreći da bosanska nacionalnost znači poništavanje bošnjačkog, srpskog i hrvatskog identiteta. To nije tačno i to je bezobrazluk drskih krivotvoritelja pravno-političkog poretka. Lažni čuvari tih etničkih identiteta samo trebaju odgovoriti zašto ne priznaju bosanski nacionalni identitet i zašto bh narode klasificiraju u etnička geta. Svjesno prihvatanje bosanskohercegovačke nacionalnost znači slobodu za sve građane države BiH", poručio je.

Profesor i bivši rektor Univerziteta u Zenici Enver Halilović govorio je o pojmu državnost i država tvrdeći da to nije isto: "Državnost države i državnost političkog entiteta koji nije država, su različitog obima i sadržaja, te zbog toga imaju različita značenja. Država i politički entitet koji nije država, ali ima elemente državnosti, su pojmovi različitog stupnja, sadržaja, obima državnosti. Stupanj i sadržaj državnosti nisu isti kada neki politički entitet postoji unutar neke države i kada taj isti ili bilo koji drugi politički entitet postoji samostalno, kada je politički suveren."

Halilović je također naveo da je, imajući u vidu svo dosadašnje iskustvo Daytonskog ustava, sasvim  evidentno, da je etno-nacionalno političko profiliranje BiH pogubno te da se  na tom političkom principu ne postižu mir i stabilnost u BiH.

"Građansko društveno političko uređenje BiH je jedini oblik njenog uređenja koje ne antagonizira međukulturalne i druge razlike građana. Zbog toga, jedino moguća ustavno-politička definicija mirne i prosperitetne Bosne nije njena ZAVNOBiH-ovska definicija, već ona koja kaže da je Bosna bosanska, država jednakih i ravnopravnih građana, bez obzira na njihov bilo koji kolektivistički identitet", kazao je.

Apelantica pred Evropskog suda za ljudska prava Azra Zornić smatra da je taj sud mogao odobriti drugostepeni postupak u predmetu Kovačević s obzirom na to da tužena strana nije ponudila niti jedan novi pravni argument.

"Kao najvažniji argument za pokretanje drugostepenog postupka je upravo iznošenje pravnih činjenica koje Sudu nisu bile poznate u prvostepenom postupku", kazala je.

Smatra da se sljedeća nesporna činjenica odnosi na donaciju Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava u iznosu od 100.000 eura: "Da li porezni obveznici Hrvatske znaju iz čijih džepova je izvučen taj novac i za čije interese te ko je odobrio i iz kog fonda taj novac. Imajući u vidu kada i kako je ta donacija uručena, ne može se izvući drugačiji zaključak nego da se radi o podmićivanju Suda s ciljem obaranja presude Kovačević."

Zornić smatra da će se morati provesti istraga o tome jer Sud ne smije primati nikakve donacije.

"Možda bi i hrvatski USKOK mogao imati posla po tom pitanju. Vrlo problematično pitanje je i pitanje ko je i iz kojih sredstava platio advokata iz najskuplje advokatske kancelarije Blackstone čije 'dobar dan' košta hiljade funti", istakla je.