Prvi lovci na oluje u BiH: Mladići zaljubljeni u munje i tornada

Dvojica entuzijasta su se udružila i osnovala prvu bosanskohercegovačku zajednicu lovaca na oluje, a tako su joj dali i naziv – Bosnia Storm Chasers. Ovu interesantnu zajednicu su osnovali Kristijan Vujčić iz Prijedora i Nedim Sladić iz Sarajeva, s tim da je inicijativa bila Kristijanova.

Kristijan Vujčić je za Radiosarajevo.ba rekao da ih je na osnivanje zajednice potaknula dugogodišnja ljubav prema atmosferskim procesima: „Jedan od razloga jeste i želja da i naša država ima svoju zajednicu lovaca na oluje, posebno zbog činjenice da druge države već odavno imaju takve zajednice, a neke države i više njih, kao npr. Hrvatska.“

Kao povod osnivanja ovi entuzijasti navode ekstremne vremenske prilike u Bosni i Hercegovini tokom 2014. godine – poslije velikih poplava i dva tornada (pijavice) koja su registrirana na jezeru Modrac i kod Gradiške u mjestu Laminci.

„U dogovoru s kolegom iz Sarajeva krenuli smo s osnivanjem. Tako da smo nas dvojica osnivači zajednice i, naravno, članovi iste. Unutar zajednice imamo podijele na osnivače, članove i dopisnike, ali smo svi ravnopravni i težimo da obostranim radom zajednica postane prepoznatljiva široj javnosti“, navodi Vujčić.

Napominje da je njihova zajednica neprofitna i otvorena za sve državljane BiH  koji vole vremenske (ne)prilike.

„Broj članova je na našu radost iz mjeseca u mjesec sve veći. Unutar zajednice imamo 16 stalnih članova i nekoliko njih u fazi pristupanja, kao i veliki broj dopisnika. Raduje nas činjenica da zajednica premošćuje unutardržavne podjele. Dakle, naši članovi su iz raznih krajeva BiH“, govori Vujčić.

Na pitanje kako, zapravo, izgleda taj „lov na oluje“, Kristijan Vujčić odgovara:

„Nije nam teško ni cijelu noć ostati budnima da bismo uživali u oluji. Neki ljudi će vam reći da je 'storm chaser' osoba koja uspije fotografirati jedan pljusak kiše, za drugoga su to munje, a za trećeg, poput onih u SAD-u, to su razorna tornada. Dakle, kao što vidite, mi imamo više stajališta s kojih posmatramo navedeno. Naš primarni cilj jeste da ljepotu atmosferskih procesa, oluja, odnosno svu njenu žestinu i snagu, prikažemo javnosti kroz video ili fotografiju.“

Napominje da je za “lov” potrebna volja, fotoaparat i, naravno, nevrijeme. Vujčić govori da ako želite unaprijed znati da li je neki dan povoljan za fotografiranje, recimo munja, najbolje je pratiti kratkoročne i srednjoročne vremenske prognoze.

„Najbolji način da saznate gdje se nalaze olujni oblaci jeste da pratite radarske snimke na internet-stranici hidrometeoroloških zavoda Republike Hrvatske i Srbije. Kretanje grmljavine možete pratiti na internet-stranici ’Blitzortung’ kojeg mi od milja zovemo „munjolovac“ – a riječ je o prikazu i registriranju električnog pražnjenja u atmosferi i to u realnom vremenu“, govori bh. lovac na oluje.

Vujčić govori da se ne mogu osloniti na hidrometeorološke zavode u BiH jer njihovi radari nisu dostupni javnosti. Ističe da je, na njihovu sreću, Bosna dobro pokrivena radarima Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, ali nažalost ne i Hercegovina, posebno zapadni dio.

Vujčić nam objašnjava  početne korake za dobar lov: „Nakon što ste sakupili dovoljno informacija i očekujete grmljavinske oblake u svojoj blizini ili ste samo pogledom kroz prozor ustanovili ’da bi moglo biti nešto’, osjetili da vam raste razina adrenalina u krvi, postoji još mnogo stvari o kojima morate misliti prije početka lova kako bi bio uspješan. Među njima, najbitnija je sigurnost. Za početnike savjetujemo dobar zoom i rastojanje grmljavinskih oblaka ili fronte od oko 15 km. Munja može udariti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno, pa skreće ka tlu te izgleda kao da udara iz vedrog neba. To je rizik kojem smo izloženi. Kada se oluja primakne unutar desetog kilometra – munje su vidljivije i situacija je napetija."

"Amaterima, ali i svim ostalim na otvorenom, savjetujemo da prekinu aktivnosti vani, da uđu u kuće ili zgrade. Unutar petog kilometra i za vrijeme nepogode izuzetno je opasno te u takvim slučajevima ne savjetujemo ni boravak vani, ni korištenje bilo čega od kućanskih aparata, mobitela i sl. Posebno su opasni oni koji su priključeni na elektro i vodo-instalacije. Rizik po život i opremu u takvim uvjetima je veliki pa i naše članove uvijek upozoravamo i skrećemo pažnju na krajnji oprez“, nastavlja Vujčić.

Lovci na oluje dolaze u opasne situacije, Vujčić govori da je prije dvije godine grom udario u drvo koje je 200-300 metara udaljeno od njega: „Padala je kiša skoro cijeli dan, nije bilo grmljavine. Navečer sam htio, vraćajući se kući, napraviti fotografiju pljuska, kad je zasvijetlilo. U prvoj milisekundi sam pomislio kako ovaj moj fotoaparat odjednom ima ovako jak blic, a onda sam čuo jaku grmljavinu. Razlog tome je sporije kretanje zvuka od svjetlosti. Grom je udario u drvo na suprotnoj strani ceste, a meni je bilo krivo što taj moment nisam zabilježio fotoaparatom.“

Na pitanje da li se bave "lovom na oluje" čisto zbog adrenalinske želje ili rade i u svrhu prikupljanja naučnih podataka, Vujčić kaže da ima i jednog i drugog.

„Nedavno smo pošli raditi intenzivnije na prognostičkom polju, za što su zaduženi naši meteorolozi amateri – suosnivač Nedim Sladić iz Sarajeva, koji je inače prognostičar na FACE TV, uz člana Enesa Džafića iz Modriče. Naravno, adrenalin je prisutan. Može se reći da je to naš hobi, ali i način života – konstantno osmatranje neba, meteoroloških podataka – prognostičkih modela, satelitskih snimaka i meteo-radara. Telefoni prepuni meteo-aplikacija – 'olujnih' snimaka i fotografija. Jednostavno rečeno, živimo 'storm chaserski'“, kaže Vujčić, napominjući da su nedavno počeli s projektom mapiranja i foto-video arhiviranjem tornada u BiH. Dio navedenog arhiviranja možete pogledati u videu ispod. 

Naš sagovornik kaže da su reakcije na njihovu zajednicu uglavnom pozitivne: „Mali broj se u početku iznenadi, neki čak izražavaju čuđenje i nevjericu da uopće postoje osobe koje vole kada je vani nevrijeme, kada grmi i slično.“

Vujčić govori da su Lovci na oluje (Storm Chasers) s Discovery Chanela imali utjecaja na njih, mada ne i presudnu. Kaže i da su generacija koja piše historiju na polju „lova na oluje“ u Bosni i Hercegovini.

Priznaju i da im je omiljeni predmet u školi bila geografija, a Vujčić ni sam ne zna otkud ljubav prema olujama i munjama, iako jeste uvijek gajio interes za atmosferske padavine: „Sredinom ljeta 2006. godine, Prijedor je zahvatilo najrazornije nevrijeme i mislim da je ono, ako mogu tako da kažem, postalo presudno u mom slučaju. Grad je pretrpio veliku štetu tog dana, mnoga stabla su bila oborena, sjećam se mrtvih ptica po cesti i polupanih prozora i izloga. Istu večer kad se konačno elektrosnabdijevanje reguliralo, na TV-u sam čuo prilog u kome je rečeno da je Prijedor pogodila pijavica (slabiji oblik tornada).“

Bh. lovci na oluje navode i da je naše podneblje izloženo ekstremnim vremenskim nepogodama:

„Ne prođe niti jedna godina ili godišnje doba bez neke nepogode, bilo da su u pitanju direktne (poplave, grmljavinske oluje, grad, obilan snijeg, jak frontalni vjetar ili tornado slabije jačine) ili indirektne nepogode (šumski požari, klizišta, odroni ili suše). Sjetite se poplava iz 2014. godine. Sličnu situaciju smo imali i ove godine, ali tokom zime, kada se obilan snijeg naglo otopio.

Šumski požari redovno divljaju i pustoše jug države, ali i neke sjevernije krajeve ne poštede suše. Što se tornada tiče, do sad su zabilježeni na području Prijedora, Popovog polja, Lijevče polja i jezera Modrac. U toplijem dijelu godine dolazi do formiranja olujnih oblaka i tzv. super-ćelija koje su nama lovcima na oluje najzanimljivije, a poljoprivrednicima su najgora noćna mora. Obično su praćene jakim vjetrovima i gradom te velikim brojem munja“, navodi Vujčić.

Ova zajednica već bilježi neobične pojave – jednu nesvakidašnju pojavu je nedavno zabilježio u Modriči dopisnik Danijel Vukmirović, ta pojava je „udar groma u vidu zavjese“.

„Njegova fotografija pokazuje atmosfersko pražnjenje u posebnom obliku, označenom s 'udar groma u vidu zavjese'. Objašnjenje ove pojave je vrlo jednostavno: vjetrom, masa vazduha koja je sačinjavala ionizirani kanal pražnjenja pomjerena je u istom pravcu u kojem je puhao vjetar, noseći sa sobom kanal: ako je vjetar pravilan i ravnomjeran, kanal predstavlja jedno horizontalno pomjeranje, ostajući paralelan samome sebi i svaki povratni luk će proizvesti po jednu pomjerenu luminaciju u prostoru: također, ako je ukupno vrijeme pražnjenja u trajanju od jedne sekunde i ako je vjetar brzine od 20 metara u sekundi (72km/ h) na primjer, 'zavjesa' će se raširiti 20 metara.“

Vujčić poručuje onima koji se odluče za „storm chasing“ da budu oprezni jer svaki hobi, svaki posao ili nešto treće zahtjeva poznavanje “materije” pa tako i ovo. Naši bh. lovci na oluje se nadograđuju i šire svoj krug, svakako im se javite ako uspijete uhvatiti neku super fotografiju oluja, gromova i munja na njihovu Facebook stranicu.