Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka: Šta se dešavalo 2. i 3. maja 1992.

Knjiga predstavlja vjerojatno najznačajniji znanstveno fundiran dokument o ovoj temi u historiji savremene Bosne i Hercegovine.

"Ovo je moja četvrta knjiga na kojoj sam radio sedam godina. Dug istraživački period posvećen je istraživanju svih segmenata koji su se desili, posebno do 2. maja 1992. godine na području BiH, a onda hronološki iz sata u sat pratimo 2. i 3. maj. Mnoštvo do sada nepoznatih dokumenata, relevantne dokumentacije", pojasnio je Huseinović.

Ono što je posebno bio cilj, prema njegovim riječima, jeste da se suprotstave falsifikovanju novije historije jer su o ova dva datuma u posljednjih 15-tak godina lansirane "nevjerovatne količine laži". 

"Sve je to poznato kao 'slučaj Dobrovoljačka'. Vrlo rijetko se govori o slučaju odbrane Predsjedništva RBiH, o slučaju otmice predsjednika Alije Izetbegovića, o slučaju paljenja glavne Pošte u Sarajevu kada je nanešena šteta oko 150 miliona dolara, o slučaju držanja građana civila grada Sarajeva kao talaca", istakao je Huseinović.

Ekskluzivnim dokumentima smatra izjave srbijanskih oficira, novinara koji su se nalazili u komandi Druge vojne oblasti na Bistriku. 

"Poseban segment je ta podvala oko broja žrtava u tzv. slučaju Dobrovoljačka. General Milutin Kukanjac je prvi put 1994. godine dao izjavu i tada je govorio o nevjerovatnoj žestini zahuktale beogradske propagande gdje se od slučaja Dobrovoljačka žele amnestirati neke greške vojnog i civilnog vrha tadašnje SR Jugoslavije. Negdje pred smrt 2000. godine spomenuo je šest imena. Ali četiri žrtve iz te izjave jesu ubijene u Dobrovoljačkoj ulici, a dvije su ubijene na nekih 150 metara odavde (Skenderije)", kazao je Huseinović. 

Prema njegovim riječima, "na lažiranom spisku od 42 osobe nalazi se mnoštvo nelogičnih slučajeva". Tako navodi, postoje tri slučaja gdje se spominje N.N., Čedo, nestao...".

Huseinović je podsjetio i na odluku Haškog tribunala koji slučaj Dobrovoljačka nije okvalifikovao kao ratni zločin. 

"Iznenađuje da Tužilaštvo BiH još nije pokrenulo istragu o otmici predsjednika Alije Izetbegovića", dodao je Huseinović. 

 Izjava Ajnura Mehičevića je dio knjige Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka. Bio je pripadnik Vikićevaca i pripadnik protuoklopnog tima koji je učestvovao u uništavanju tenka koji je dejstovao po njima na tadašnjem mostu Vrbanja. 

"Svijest o 2. maju nije dovoljno velika. To je dan odbrane odnosno pečat nezavisnosti, rezultata referenduma i to je dan odbrane međunarodno priznate državnosti. Toga ne bi bilo bez tog dana. Mnogi ne shvataju i ne razumiju veličinu te bitke jer se radi o institucijama BiH, otmici predsjednika...", pojasnio je Mehičević. 

Prema njegovim riječima, linije uspostavljene tog dana ostale su otprilike iste do kraja rata. 

Hasan Dolovac, jedan od organizatora otpora kazao je danas da "tada nije bilo njih i drugih patriota ko zna kako bi se sve i odigralo". 

"Svake godine spominjem Nusreta Šišića - Dedu i njegovu poznatu roru. Ta rora je taj dan spasila Predsjedništvo. Svi moramo znati da se nije samo vodila ovdje borba, nego od Starog Grada do Vrbanja mosta. Da mi tada nismo bili ne bi se sve ovo ovako završilo", pojasnio je Dolovac. 

Dino Kapo, jedan od sudionika knjige Bosanski dan D ili Slučaj Dobrovoljačka i jedan od prvih ratnih vojnih zarobljenika koji se desio od JNA 19. aprila 1992.

"Zarobili su me pripadnici JNA i članovi njihovog rezervnog sastava, odnosno dobrovoljci koji su bili ovdje spremni da odrade ono što im je bio cilj, da zauzmu Sarajevo u roku od sedam dana. Zahvaljujući ljudima, mojim školskim drugovima, finoj gradskoj raji, mi smo se uspjeli oduprijeti tome i preokrenuti tu historiju u našu korist", pojasnio je Kapo. 

Kako je kazao, od njega su, tokom dana provedenih u zarobljeništvu, napravili invalida.