Bolonja je studij produžila, a ne skratila!

Bolonjska reforma ne znači nužno ni uvođenje stupidnih ABC testova kao ispitnog modela niti cijepanje jednog predmeta na tri... Bolonjska deklaracija je skup principa reforme visokog obrazovanja u Evropi, čiji je cilj transformirati visoko obrazovanje prema potrebama tržišta visokorazvijenih zemalja.

Sve najbolje smo propustili

Bosna i Hercegovina je zdušno prihvatila bolonjske principe, ali skoro nijednu pozitivnu vrijednost Bolonje naši studenti još uvijek ne uviđaju. Mobilnost studenata, stipendije i putovanja u druge zemlje, važnost diplome u drugim zemljama – sve ono što je Bolonja trebala riješiti i olakšati – još uvijek su najveći problemi visokog obrazovanja u BiH.

Evropeizacijavisokog obrazovanja u našoj je javnosti već prije šest godina, kada je na fakultete došla prva generacija bolonjaca, predstavljena banalno kao skraćivanje studija sa četiri na tri godine. Danas postaje jasno, kao što je i davno bilo jasno u evropskim zemljama, da se studij produžava sa četiri na pet godina i da famozni bakalaureat (bachelor) nema veza sa starim dipl. ing., niti je master nekadašnji magistar nauke.

U Bosni i Hercegovini već pet godina, dakle, traje rasprava o tome kakve kvalifikacije stiču studenti koji dodiplomiraju nakon treće godine, a kakve oni koji masteriraju nakon pet godina. Studenti, shodno onoj laži o skraćivanju studija, očekivali su da će nakon tri godine studija imati visoku stručnu spremu (VSS), kao i njihove kolege koje su završile četiri godine studija ranije. Godinama je trajala zbrka oko neusklađenosti zvanja, kvalifikacija, oglasa za posao, uredbi u zavodima za zapošljavanje.

Povratak VŠS?

Vijeće ministara, koje u tehničkom mandatu obavlja mnoštvo suštinski važnih stvari, usvojilo je krajem aprila dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, čiji je cilj na terenu cijele države regulirati kvalifikacije koje građani stiču osnovnim, srednjim i visokim obrazovanjem.

Ovaj kvalifikacijski okvir zasnovan je u potpunosti na Evropskom kvalifikacijskom okviru, koji su 2008. godine usvojili Evropski parlament i Vijeće Evropske unije.

Prema ovom okviru, studenti koji završe prvi stepen, odnosno 3 godine studija, imat će samo višu stručnu spremu (VŠS). Premda nije sigurno kako će ta kvalifikacija tačno nazivati, jer još uvijek nema Pravilnika o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i  stručnih zvanja, jasno je da će biti ekvivalentna ranijoj VŠS.

U Hrvatskoj je student koji završi tri godine studija prvostupnik, a onaj koji završi i druge dvije godine – drugostupnik.

Međutim, iako su VSS i VŠS razgraničeni, u dijelu pomenutog dokumenta o generičkim deskriptorima, osoba koja završi ili tri ili pet godina studija – opisana je istim vještinama i mogućnostima!

Pri kraju bolonjizacije univerziteta

Istina, u dokumentu se napominje da je on potpuno okvirne prirode i da se priprema osnivanje interresorne komisije koja će provoditi i usklađivati kvalifikacione okvire na nižim nivoima i upotpuniti sistem kvalifikacija.

Ovaj dokument konačno stavlja jednu tačno na jedno i, na ono o kvalifikacijama. Međutim, ostaje tačka na i o zvanjima. I čeka nas rješavanje problema zvanja i kvalifikacija s druge strane, sa strane poslodavaca!

Jedno je ipak potpuno jasno: studij se nije skratio, nego produžio! Nakon pet godina, niste magistar, nego specijalista. Još samo da počnemo naplaćivati obrazovanje i bolonjska će reforma biti uspješno provedena. A studenti će na skupe fakultete ići sa besplatnim trolejbuskim i tramvajskim kartama.