Bh. zakon o zaštiti životinja ne liči ni na jedan iz Europske unije

Različiti stavovi o tome da li je Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH dobar ili ne i da li ga treba mijenjati na način da dozvoli eutanaziju napuštenih pasa-lutalica, ispoljeni su i tokom današnje javne rasprave održane u Sarajevu. 

Zagovornici sadašnjeg zakona, predstavnici nekih građanskih udruženja, kao i Selma Filipović, profesorica na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, energično se protive eutanaziji napuštenih životinja i smatraju da će metoda 'uhvati, steriliši i pusti', koja je već  zaživjela, u konačnici doprinijeti smanjenju broja napuštenih pasa na ulicama. 

Zagovornici dalje ističu da je velika pojava pasa-lutalica najviše rezultat nebrige bivših vlasnika koji neće više da drže ljubimce i puštaju ih na slobodu, a oni se dalje množe sa zatečenim lutalicama. 

''Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, donesen 2009. godine, sasvim je dobar, samo je problem što se ne primjenjuje'', smatraju pobornici sadašnjeg zakonskog rješenja i metode koja porazumijeva da pse treba uhvatiti na ulici, sterilizirati i potom pustiti na slobodu. 

Potpuno različite stavove imali su tokom današnje rasprave članovi drugih građanskih udruženja i predstavnici sarajevskih općina, Istočne Ilidže, Zenice i Travnika i predstavnici Gradske uprave Sarajeva. 

Iako nisu izričito kazali da su za eutanaziju napuštenih pasa, smatraju da uprkos sterilizaciji i markiranju, na ulicama ima sve više pasa, i to sve agresivnijih, koji napadaju ljude, nerijetko djecu i starije osobe. 

Iz udruženja 'Stop ugrizu' donijeli su podatke o takvim povredama ljudi pa i slučaju da je pas ugrizao ženu oboljelu od hepatisisa C, koja je ''alarmirala udruženje radi opasnosti da isti pas ne ugrize eventualno i druge ljude''. 

Iz Općinske uprave Travnika iznesen je slučaj djeteta čije se lice našlo u raljama razjarenog psa. Iz Zenice su istakli upozorenja o velikom broju potencijalno opasnih lutalica. Općinari se žale da ne mogu provoditi sadašnji zakon i zato što je predviđeno zbrinjavanje u azilima skupo, neizdrživo za lokalne budžete. 

''Da bismo doslovno provodili zakon, odnosno izdvajali novca koliko bi trebalo za doživotno zbrinjavanje napuštenih životinja, morali bismo zahvatiti iz drugih budžetskih stavki, odnosno kršiti druge zakone te u konačnici odgovarati sudski za nenamjensko trošenje novca'', rekao je načelnik u Općini Sarajevo Nedžad Koldžo. 

O predloženim izmjenama zakona zadnju riječ će dati poslanici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 

Organizator današnje rasprave, Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, htjela je da prije toga čuje mišljenja o sadašnjim rješenjima te iniciranim zakonskim izmjenama. Inicirala ih je poslanica iz Predstavničkog doma Nermina Zaimović- Uzunović. Kako je danas rekla, učinila je to na iniciijativu građana koji su imali negativna iskustva zbog pasa-lutalica. Detalji njenog prijedloga su da pse treba prvo smjestiti u azile, a to znači u privremeno sklonište, kako naglašava, pa ako se za 15 dana ne javi udomitelj, životinje treba eutanazirati. 

''Sadašnji zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je urađen na prijedlog njemačkih eksperata i ne liči ni na jedan zakon koji postoji u Evropskoj uniji. U drugim zemljama nakon izvjesnog vremena čuvanja pasa-lutalica, napuštenih pasa, u azilima, određenim skloništima za pse, oni se eutanaziraju. U našoj zemlji nema takve odredbe. Prema tome, BiH, odnosno lokalne zajednice, bile bi dužne da sve pse koje zateknu na ulici pokupe, smjeste u azile i čuvaju do njihove prirodne smrti, osiguravajući im hranu i veterinarsku zaštitu'', kazala je Zaimović-Uzunović. 

Sjednica na kojoj se u parlamentu već raspravljalo o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zašiti i dobrobiti životinja održana je krajem jula, ali nije bilo spremnosti ni da se prihvate ni da se odbiju izmjene. Preovladalo je mišljenje da bi trebalo organizirati javnu raspravu i čuti riječ i struke i udruženja. Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, shodno tome je danas željela čuti stavove o problemu koji na kraju ipak moraju rješavati parlamentarci, rekli su poslanici Šefik Džaferović i Beriz Belkić. 

Na javnu raspravu su organizatori pozvali poslanike i delegate Parlamentarne skupštine BiH, predstavnike izvršne vlasti i veterinarske struke, načelnike općina, inspekcija i svih strana koje su na neki način uključene ili mogu biti involvirane u rješavanje problema.