Baronesa Helić: Alarmantno! Zašto Ukrajina i Moldavija napreduju prema EU, a BiH i Srbija stagniraju

Britanska baronesa i članica Doma lordova Arminka Helić ukazala je na razliku u napretku pojedinih zemalja na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), posebno Bosne i Hercegovine i Srbije u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju.

"Alarmantno: Moldavija i Ukrajina, koje su djelimično okupirane od Rusije, napreduju prema EU, dok Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju zaglavljene", napisala je Helić na društvenoj mreži X.

Ona je, uoči izbora u dvije zemlje, pozvala građane da postave pitanje zbog čega je to tako. Objava Arminke Helić dolazi u trenutku kada se u Briselu intenzivira rasprava o ubrzanju procesa proširenja EU i različitim modelima postepenog uključivanja zemalja kandidata.

Njena objava uslijedila je nakon što je politički analitičar Adnan Adi Ćerimagić prenio informaciju Politico Europea prema kojoj Evropska komisija priprema posebne "mape puta" za četiri zemlje kandidate – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju. Prema informacijama koje je objavio Politico, planirane mape puta trebale bi ponuditi jasniji, fazni put prema članstvu, uključujući prioritete reformi, okvirne rokove za završetak pregovaračkih klastera i jasnije obaveze zemalja kandidata, ali i država članica EU.

Evropska komisija (EK) je potvrdila da radi na prijedlozima koji bi trebali pomoći najnaprednijim kandidatima da završe pristupne pregovore. Istovremeno, prema dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija u ovoj fazi ne bi dobili takve mape puta, dok su Srbija, Gruzija i Turska također izvan ove inicijative. EU je tokom jula već napravila konkretne korake u pregovorima s Ukrajinom, Moldavijom, Crnom Gorom i Albanijom. Na četiri međuvladine pristupne konferencije 14. jula otvoreni su novi pregovarački klasteri s Ukrajinom i Moldavijom, dok su Crna Gora i Albanija privremeno zatvorile dodatna poglavlja.

Evropska komisija u svom aktuelnom pristupu naglašava da je proširenje zasnovano na ispunjavanju kriterija i napretku u reformama. Za Bosnu i Hercegovinu navodi da je politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj ranije vladajuće koalicije usporio reformski proces, dok za početak pristupnih pregovora posebno ističe potrebu završetka reforme pravosuđa i imenovanja glavnog pregovarača.