Banjalučani u borbi za spašavanje parka
Banjalučani su započeli odlučnu borbu za spas zelenih površina, koje u njihovom gradu sistematski nestaju zbog sve češće gradnje stambeno-poslovnih objekata.
Posljednja vijest o gradnji jednog takvog objekta u parku, popularnog naziva Picin Park, podigla je građane Banja Luke na noge.
Nekoliko stotina Banjalučana u utorak se u poslijepodnevnim satima okupilo u Picinom Parku, u znak protesta protiv pretvaranja ovog parka u 'beton', što je samo početak protesta s obzirom da je slično okupaljanje zakazano za sutra u 18 sati. Također, za samo 24 sata socijalna grupa Spasimo Picin Park okupila preko 16 hiljada članova, čime je postala jedna od najbrže rastućih grupa na nekoj socijalnoj mreži zabilježeno u ovom gradu.
"Dragi sugrađani, ovom prilikom želimo da podijelimo sa vama
fotografije koje smo danas napravili, jer uskoro možemo očekivati da
stabla budu srušena, a da njihovom mjestu počnu da niču zgrade. Sigurno
se pitate kako je moguće da se ovo događa. Odgovor vam se vjerovatno
neće dopasti, a to je da ste najzaslužniji upravo VI, stanovnici našeg
grada", navodi se na FB stranici Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Sa jedne strane, u najvećem broju slučajeva, kako navode u Centru,
građani ne žele da budu informisani i angažovani u aktivnostima koje
imaju za cilj da spriječe daljnje uništavanje našeg grada, a sa druge
strane, uvijek iznova biraju da vas zastupaju oni koji već više od 10
godina sistematski uništavaju zelene površine u našem gradu.
Prema mišljenju Miodraga Dakića, predsjednika Centra za životnu
sredinu javna rasprava povodom novog Regulacionog plana nije provedena u
skladu sa statutom i odlukama grada koje definišu da javna rasprava
traje 30 dana, a da se na uvid javnosti stavlja kompletna dokumentacija,
što znači mape i tekstualni dio.
"Tada javna rasprava nije trajala 30 dana, a dokumentacija je bila
nekompletna, tako da gradjani nisu mogli da znaju koje su planirane
izmjene predvidjene regulacionim planom. Na taj način su gradjani
uskraćeni za kvalitetnu informaciju, a nezadovoljstvo gradjana kada su
vidjeli da se postavlja ograda je upravo rezultat tog sistemskog
isključivanja gradjana iz odlučivanja o budućnosti našeg grada", kaže za
BUKU Dakić.
"Što se tiče preostalih zelenih površina, osim parka Mladen
Stojanović, u centru grada nije ostala ni jedna veća zelena površina
koja bi se mogla urediti kao javni park i zato je
vrijednost ovog parka tako velika", kaže Dakić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.