Balkan stao uz Vladimira Arsenijevića:Napadnut u Beogradu jer je htio da oda počast žrtvama genocida

Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, do koga je došlo jučer, 11. jula, ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

U poruci, koju je potpisalo čak 76 organizacija, i 80 pojedinaca, a koju je objavila crnogorska Akcija za ljudska prava, navodi se:

"Prema svjedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gdje je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije 'Ljudi pamte ljude'. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.

Prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema da odâ počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada. Potpisnici ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević."

Potpisnice ove izjave, kako su dodali, smatraju da:

• Ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi, ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude historijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
• Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama tolerišu i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
• Sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
• Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
• Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa naslijeđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.

Nadalje su pozvali:

1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identifikuju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
2. Državne organe da obezbijede fizičku sigurnost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišem nivou.
3. Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu sa praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
4. Institucije Republike Srbije da 11. jul uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obilježavaju, čime bi se doprinijelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
5. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad,
prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
6. Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.

"Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista Ljudi pamte ljude i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu", zaključili su.

Podrška se i dalje prikuplja, zainteresovani mogu potpisati putem linka online peticije.