Analiza: U malim prodavnicama cijene i duplo veće

Kupovina osnovnih životnih namirnica isplativija je u supermarketima nego u malim prodavnicama, u kojima su cijene veće čak i do 50 posto.

Analiza Nezavisnih tako je pokazala da je, na primjer, litar mlijeka u supermarketima i do 70 feninga jeftiniji nego u manjim trgovinama.

U supermarketima u Banjaluci je, primjera radi, za veknu hljeba potrebno izdvojiti marku, dok male prodavnice to pecivo prodaju za 1,20 do 1,30 KM.

Litar ulja u velikim marketima košta od dvije do 2,30 KM, a u malim prodavnicama je skuplji i do pola marke.

Za sirni namaz u prodavnicama "u komšiluku" potrebno je izdvojiti 60 feninga više nego u velikim marketima.

Veliki broj Banjalučana svoj frižider puni namirnicama jednom mjesečno kupovinom u supermarketima. Tada, obično, naprave spisak svega što im treba, a na taj način ostvare značajan popust.

"Uvijek početkom mjeseca, kada primim platu, idem u veliki market da kupim sve potrebne namirnice, pošto ti marketi svaki put imaju određene artikle po akcijskim cijenama. Isplativije mi je to, nego da svaki dan za tri namirnice u malim prodavnicama dajem po deset maraka", kazala je Banjalučanka Dijana Milošević.

Akcije, trikovi, privid nižih cijena

Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, smatra da se cijene u malim prodavnicama i supermarketima razlikuju zbog kupovine na malo, odnosno veliko.

"Oni koji kupuju u velikim količinama imaju prednost, pošto trgovci u takvim slučajevima mogu da postave bolju cijenu, i to obično rade u supermarketima i hipermarketima. Male prodavnice su tu uskraćene i njima nije isplativo prodavati jefitno, a nabavljati po visokoj cijeni", pojasnio je Petrović.

Ipak, u Asocijaciji samostalnih trgovina regije Banjaluka tvrde da se veliki marketi služe akcijama i marketinškim trikovima. Tvrde da kupci, tek kada iz velikih marketa dođu svojim domovima, shvate da nisu prošli baš onako kako su se nadali.

"U velikim marketima raznim akcijama i marketinškim trikovima stvaraju privid da su cijene niže. Međutim, kada mušterije dođu kući i pogledaju račun, osjećaju se prevarenima", ustvrdio je Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije.

On ističe da je na području Banjaluke 90 posto velikih marketa u stranom vlasništvu, što im daje još veću prednost.

"Kod njih je roba iz njihovih matičnih država koju oni plaćaju povoljnije od nas kada kupujemo na veliko. Svjedoci smo krize, pazari sve više opadaju zbog čega dolazi i do gašenja malih trgovina", naglašava Marjanović.