Aktivisti upozoravaju: EU podupire ekološki štetne projekte na Zapadnom Balkanu

Elektrane na ugalj i velike hidrocentrale koje će trajno izmijeniti okoliš u BiH i Hrvatskoj na listi su projekata koji su dobili podršku sredstava EU. 

O ovome upozoravaju nevladine organizacije iz cijele regije koje su izrazile ozbiljnu zabrinutost oko liste 35 prioritetnih energetskih projekata u zemljama Zapadnog Balkana.

''Odluka EU da podrži projekte koji su u sukobu sa ciljevima EU na području okoliša i klime, ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u zemljama zapadnog Balkana'', kažu u ovim nevladinim organizacijama.

Većina odobrenih projekata su ekološki i društveno štetni projekti elektrana na ugljen i velikih hidroelektrana. Nevladine organizacije ističu da je EU odobrila izbor projekata, koji su u sukobu s ciljevima Europske unije na području zaštite biološke raznolikosti i smanjenja emisija CO2. 

''Duboko smo zabrinuti zbog nekoliko hidroenergetskih projekata u BiH i Hrvatskoj koji su dobili potporu Energetske zajednice i EU. Ovi će projekti imati značajne okolišne i društvene utjecaje, stoga će WWF apelirati na nadležne domaće i europske institucije da ponovno pregledaju popis i eliminiraju projekte koji nisu u skladu sa EU direktivama'', rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a. 

''Vrlo je razočaravajuće da je tijelo koje podupire EU kao prioritetne projekte odabralo one koji su u izravnom sukobu s dugoročnim klimatskim ciljevima Europske unije i koji ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, uključujući tri elektrane na lignit – Kolubara B i Nikola Tesla B3 u Srbiji te Kosova e Re na Kosovu'', dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network.

Razvoj i implementacija odabranih projekata Energetske zajednice bit će prioritet tokom narednih godina, a financirani bi trebali biti od strane EBRD-a i EIB-a. Problematično je da su neki od projekata usmjereni isključivo na izvoz električne energije umjesto zadovoljavanja domaćih potreba, dok će drugi produžiti ovisnost regije od ugljena.

''EU povjerenik Oettinger podupire projekte koji preusmjeravaju čistu energiju iz Balkanu na EU tržišta, ostavljajući naše građane sa posljedicama prljavog ugljena. Iskreno se nadamo da ovo nije početak nove energetske strategije EU, koja iskorištava lokalne resurse država kandidatkinja za ispunjavanje vlastitih ciljeva na području obnovljivih izvora energije'', rekao je Garret Tankosić Kelly iz SEE Change Neta.

Nevladine organizacije pozivaju EU i specifično povjerenika Oettingera da osigura da se pitanja okoliša i zdravlja ljudi uzmu ozbiljno u odlukama oko razvoja energetske infrastrukture u regiji.

''Predstavnici Energetske zajednice izjavili su da će projekti koji ne ispunjavaju standarde EU biti izbrisani s liste prioritetnih projekata, i držati ćemo za riječ povjerenika Oettingera i predsjednika  Barrosa da se to obećanje i ostvari'', zaključuju udruge. 

Među najkontroverznijim projektima su: Hidroelektrane Dabar i Dubrovnik II, BiH i Hrvatska, Termoelektrana na lignit Kolubara B, Srbija, Vjetropark Dajc - Velipojë, Albanija, Hidroenergetski sustav na Drini, BiH/Srbija/Crna Gora i Dalekovod Pljevlja - Lastva, Crna Gora i Italija.

Cijelu listu projekata možete pogledati OVDJE.