Ako putujete prema Jadranu, putujte preko Rostova i Kupresa - ljepše je

Vrućine koje nas u valovima zapljuskuju i koje željno iščekujemo, dovoljne su da počnemo namaštavati gdje ćemo i kako doći do plaže i ugodnog, dobro zasluženog odmora.

Za one koji putuju na Jadran, a to je, vjerujemo, većina bosanskohercegovačkih građana, najčešći izbor puta je prema graničnom prijelazu u Doljanima prema Metkoviću.

Ipak, ukoliko biste željeli izbjeći gužve, a pritom i upoznati svoju domovinu, savjetujemo vam drugu rutu. Njom izlazite do Splita, a možete doći i do Makarske, Tučepa, Graca...

Možda je malo duža, no ukoliko ste spremni za jednodnevnu avanturu i imate solidan fotoaparat, nećete zažaliti. 

Dakle, ruta bi išla ovako: Sarajevo - Lašva - Vitez - Novi Travnik - Rostovo - Bugojno - Kupres - Livno - Prolog - Sinj - Split... 

Šta je to što možete vidjeti u ovom dijelu zemlje?

To je vrlo interesantna ruta. Priroda je zaista predivna, posebno kad iz Bugojna krenete prema Kupresu, sve do Kupreškog polja. 

Ali, idemo ispočetka

Lašva

Zbog važnog geografskog položaja, dolina Lašve je uvijek bila frekventna prometnica, koja prirodno spaja dolinu Bosne na istoku, s vrbaskom dolinom na zapadu. Dolina se rijeke proteže od jugoistočnih padina planine do Busovače. Ova se dolina formirala na 390 – 480 metara nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 kilometara, a širina mu je različita i iznosi prosječno tri kilometara.

Kao sve velike rijeke, poput Nila i Save, i Lašva nastaje od dvije “lašvice”, Karaulske i Komarske, koje se spajaju u Turbetu, gdje i počinje priča o “pravoj” Lašvi, koja traje sve do ulijevanja u Bosnu.

Vitez

Prema sačuvanim ostacima se vidi da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen. Rimski most i brojni ostaci ukazuju da je na ovom području postojalo veliko i značajno rimsko naselje Bistua Nova i Mali Mošunj. Zanimljivi arheološki predmeti pronađeni su u naseljima: Golubovica, Preočica, Grbavica, Krčevine, Orlac, Podcrkavlje, Stara Bila... 

Prema iskopinama iz srednjeg vijeka, značajni su ostaci nekropola i gradina u mjestima Počulica, Zabilje, Gaćice, Kratine i ostaci srednjovjekovnog Škaf ili Bosnić-grada u Gornjoj Večeriskoj. 

Od kulturnih spomenika srednjega vijeka na području Viteza ostali su tek ostaci grada koji se zvao Škaf ili Bosnić, od koga je ostalo malo temeljnih zidova, a nalazi se iznad trase nekadašnjeg rimskog puta nad strmom obalom Prala potoka u blizini Gornje Večeriske. Ispod sela Gačica gdje leži kraj puta poznati veliki stećak Starac kamen...  Stećaka osamljenih i u skupinama ima gotovo u svakom starijem selu oko Travnika.

Novi Travnik

Novi Travnik ili Grad mladosti, kako su ga mještani voljeli zvati, utemeljen je 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", kada biva nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu Travniku). Novi Travnik je općina u središtu Središnje Bosne na nadmorskoj visini od 516 metara. Od 1980. do 1992. godine nosio je ime Pucarevo po Đuri Pucaru. 

Brojne gradine u dolini rijeke Grlovnice na lokalitetu Rostovo - Sebešić, kao i nekropole stećaka svjedoče da je područje naseljeno u kontinuitetu od prethistorije do današnjih dana. Krajem 2005. godine i službeno je pušten u promet magistralni put M 16-4 Novi Travnik - Bugojno, koji put za Split kroz srednju Bosnu skraćuje za 30 kilometara.

Visoravan Rostovo

Čist zrak i netaknuta priroda Rostovu dali su nadimak "zračna banja". Rostovo je udaljeno 12 kilometara od Bugojna, koje je geografski locirano na raskrsnici puteva: Sarajevo - Zenica - Novi Travnik - Bugojno - Kupres - Livno - Split. Rostovo je smješteno  na 1.160 metara nadmorske visine.
Predivna Rostovska visoravan bogata je zelenim poljima i brdima, mjestima za odmor i rekreaciju. Ovaj prirodni dragulj otkriva bajkovitu stranu Bosne i Hercegovine

Inače, Rostovo je bilo u žiži javnosti 1984. godine kada je tamo otvoren sportsko-rekreacioni centar za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Rostovo nudi i relativno bogatu sportsko-rekreacijsku ponudu, staze za planinarenje, za brdski biciklizam i sportsko-rekreacijsko jahanje. 

Bugojno

Grad Bugojno se nalazi u Uskopaljskoj kotlini na 569 metara nadmorske visine, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, između gradova Gornji i Donji Vakuf. Uskoplje je spomenuto u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ime je dobila po staroj župi Uskoplje, koja se proteže od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa. Uska, duga riječna dolina duga 27 kilometara i široka 2 kilometra, nazvana je "Usko Polje", te se kasnije naziva Uskoplje.

Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda osmanske vladavine najznačajniji spomenici su Sultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino.

Na putu od Bugojna do Kupresa možete obići i zanimljivi planinski prevoj Koprivnicu. Tu se nalaze Titove vile: Vila Gorica, nedaleko od središta grada, kao i vila na Koprivnici, na putu između Bugojna i Kupresa, danas su samo svjedoci prohujalih vremena kada je ovaj dio zapadnog Balkana bio u žiži zanimanja javnosti bivše Jugoslavije. 

Kupres

Kupres je smješten na krajnjem sjeveru Zapadnohercegovačkog kantona. Samo mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije i susjednih zemalja.
Postoji legenda o tome kako je kraljica Katarina, bježeći u Rim, ostala neko vrijeme živjeti u Kupresu i tu izgradila dvorac. Ne zna se gdje je dvorac, ali na brdu Đerđelez (koji je sada Park šuma) je otkriven masivni kamen koji viri iz zemlje. Mada se smatra da je to stećak, taj kameni masiv seže duboko u zemlju. 

Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 kilometara. Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 metara nad morem.

Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 metara kvadratnih

Šujica

Najkrivudavija rijeka na svijetu protiče Duvanjskim poljem. Područje naselja Šujica bilo je u davna vremena strateški važno, jer je ovuda vodio put iz Salone (današnji Solin kod Splita) prema unutrašnjosti Dalmacije. I danas se ovdje križaju putevi prema Kupresu, Livnu i Tomislavgradu. Nedaleko od ovoga mjesta nalazi se atraktivno skijalište na Kupresu, tako da i Šujica posljednjih godina doživljava pravi turistički preporod. Stoga su u Tomislavgradu pokrenuli inicijativu da se Rimski (osmanski) most u Šujici, poznat još i kako Galečka ćuprija, bude proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na lokalitetu Stržanj, neposredno iznad vrela rijeke Šujice, kod sela Stržanj, nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada tvrđave Stržnja. U rijeci Šujici, koju krasi izuzetno čista voda, žive pastrmka i lipljen, kao i riječni rak. Rep raka se u narodu naziva šuja, tako da se vjeruje da je ovo mjesto i dobilo ime Šujica po njemu. 

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno, Hlijevno) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Na gorskim obroncima oko Livanjskog polja smješteno je oko četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih gradina iz bronzanog i željeznog doba. Na području grada Livna nalaze se tri prethistorijske gradine (Velika gradina, Mala gradina i Kasalov gradac, od kojih dvije imaju podgradinska naselja) i jedna nekropola s tumulima.

Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Fehri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao u srednjem vijeku. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske džamije.

Period 19. vijeka u Livnu je arhitektonski veoma zanimljiv, jer u tom periodu nastaju Franjevački samostan Gorica s crkvom, galerijom velikana bosanskog impresionizma Gabrijela Jurkića i etnološkim muzejom, Pravoslavna crkva s bogatom riznicom ikona, te zgrada Gimnazije. 
Livno je brojalo 14 što potkupolnih, što džamija s krovom "na četiri vode", koje su postojale u različitim trenucima osmanskog perioda. Polovicom 17. stoljeća Evlija Čelebija bilježi u svojim putopisima 13 džamija u Livnu, a krajem 19. stoljeća Kranjčević navodi 11. Danas su ostale samo četiri. Sve njih odlikuje jedinstvena, urbana, sakralna arhitektura.

A svi oni koji se zapute prema magistralnom putu M-16, na dionici između Kupresa i Livna u blizini prijevoja Borova Glava, ponekad mogu biti svjedoci zanimljivog prizora. Naime, livanjski divlji konji znaju se spustiti do ceste. Oni su pod zaštitom općine Livno od 2009. godine.

Prolog

Prolog je mjesto u jugozapadnom dijelu Livanjskog polja, smješteno ispod planinskog prijevoja Vaganj. Arheološki ostaci prethistorijske gradine (suhozid i keramika) na lokalitetu Prolog - Jabuka svjedoče o postojanju kontinuiranog života u razdoblju kasnog bronzanog i željeznog doba.

Stazom iz podnožja Prologa još su u srednjem vijeku prolazile trgovačke karavane iz Bosne prema Splitu, a prava cesta je napravljena tek u XIX stoljeću.

... 

Na ovaj način je moguće doći do makarskog primorja, ili pak dijela srednjeg Jadrana prema Splitu, Šibeniku i Zadru. Građani BiH do sada su bili rezervirani prema zamjenskim pravcima i prijelazima, što je djelomično opravdano zbog nešto lošijih cesta, ili loše saobraćajne označenosti. 

Predivna je ova Bosna i Hercegovina.