Ajna Jusić, dobitnica Međunarodne nagrade za žensku hrabrost: Ovo nije kraj puta!

Sad već davne 2006. godine prvijenac Jasmile Žbanić, igrani film Grbavica dobio je glavnu nagradu 56. međunarodnog filmskog festivala "Berlinale".

Autorica ovih redova Grbavicu je pogledala u jednom zagrebačkom kinu, a nakon projekcije u sali je ostao sjediti stariji gospodin i pokušavao zaustaviti suze. Film je osim čovjeka u kinu, rasplakao i ostatak Evrope i progovorio o temi o kojoj smo do tada svi glasno šutjeli - Zaboravljenoj djeci rata.

Prepoznatljivo lice borbe za prava Zaboravljene djece rata, hrabra Ajna Jusić dobila je "Međunarodnu nagradu za žensku hrabrost" (IWOC) koju joj je u Washingtonu početkom ovog mjeseca dodijelio američki državni sekretar Antony Blinken.

Ajni je nagrada uručena u Bijeloj kući, a za portal Radiosarajevo.ba govori o svojim osjećajima i značaju ovog priznanja.

"Primajući ovu nagradu, osjećam se poniznom i istovremeno motiviranom da nastavim svoju posvećenost borbi za pravdu i jednakost. Bijela Kuća, kao simbol demokracije i slobode, dodjeljujući ovu nagradu, prepoznaje ne samo moj individualni doprinos, već i potrebu za globalnom suradnjom u ostvarivanju temeljnih ljudskih prava djeca rođene zbog rata.

Ova nagrada nije samo priznanje meni osobno, već i svima onima koji su dijelili sa mnom teret borbe, podržavali me i vjerovali u ideju da glas može stvoriti promjenu. Zahvaljujem svima vama koji ste bili uz mene, jer bez podrške zajednice, bez porodice, bez prijatelja, ova priča hrabrosti ne bi bila moguća. Za mene, ova nagrada ne predstavlja samo priznanje prošlim naporima, već i obvezu da nastavim raditi kvalitetniji društveni i pravni položaj djece rođene zbog rata i svih preživjelih seksualnog nasilja, i u ratu i u miru", kazala je Ajna.

Naša sagovornica prisjetila se kako je izgledao početak borbe za Zaboravljenu djecu rata, ali i snage koju je pronašla u Udruženju.

"Nisam nikad zažalila sto sam krenula u ovu priču i mislim da neću nikad koliko god bilo teško ustvari. Moja hrabrost je moja majka. I moja hrabrost je moj očuh. Njih dvoje zajedno su utkali u mene motivaciju za borbu i ljudskog prije svega. Oni su moja nagrada. Naš Alen Muhić progovorio je još prije 20 godina, utkao je put istine i hrabrosti, heroja.

Snaga se rađala okupljanjem svih nas. Svako od nas je dao dio sebe u ovu priču. Nadia, Jelena, Alma, Ivana ženski kutak našeg Udruženja, zajedničkim djelovanjem je hrabrost kakvu prije nismo doživjele. Dijelile smo svoje strahove, sreću, priče sa društvom. Nije bilo jednostavno, ali na našu sreću ljudi oko nas su ulagali sve svoje kapacitete kako bismo na najljepši način kazale, približile i dale dio svojih identiteta svima vama. Sigurno mogu reći da je i predstava U IME OCA na čelu sa sjajnim Darrelom Toulonom važan segment našeg današnjeg uspjeha. U ovom procesu ni našim porodicama nije bilo jednostavno, nekad glasnije, nekad tiše davali su podršku, ali uvijek jesu.

Nikad nismo bili sami. Važnost ove nagrade ogleda se i u platformi i mrežama koje donosi sa sobom. Nadam se da ćemo iskoristiti momentum da pošaljemo poruku drugoj djeci rođenoj iz rata da u okupljanju i zajedništvu je snaga. Da samo zajedno možemo nositi težinu svojih identiteta i iz toga uraditi najbolje za sebe i slične nama. Postajem bogatija na programima poput ove nagrade i moji vidici se šire time sto boravim ovdje sa sjajnim ženama iz drugih dijelova svijeta i učim o različitim kontekstima i nažalost problemima s kojima se žene susreću svuda. Sigurna sam da ćemo nastaviti razgovarati, svih 12 dobitnica, da ćemo učiti jedna od druge i sarađivati. Svakako, diplomatski aspekt ovog programa predstavlja još jedna vrata za pregovaranje koje itekako dobro koristimo za dobrobiti naših misija i vizija", rekla je Ajna Jusić.

Djeca rođena nakon silovanja dobila su status civilnih žrtava rata u FBiH zahvaljujući Ajninoj upornosti, a ispričala nam je i kako se ona danas nosi sa svojom životnom pričom.

"Nosim se dobro. Imam adekvatan sistem podrške i na svu sreću uživam još uvijek veliki podršku građana, generalno svih ljudi koje susrećem sirom svijeta. U srcu mog postojanja krije se jedna nesporna istina koja me definira 'Moj identitet je naslijeđe moje države, Bosne i Hercegovine'. Rođena sam iz čina ratnog seksualnog nasilja tokom rata u Bosni i Hercegovini, noseći svakodnevno breme prošlosti, ali i snagu koja proizilazi iz odlučnosti da dižem svoj glas za sve one čije priče ostaju nečujne. U zajedništvu, osjećam snagu i hrabrost da se suočim s izazovima koje moj identitet nosi u interetničkom, postkonfliktnom društvu kakvo je društvo u BiH. Želim potaknuti dijalog o važnosti suočavanja s prošlošću, želim promijeniti narativ i početi pričati o zločincima, onim koji su počinili nedjela.

Potrebno mi je da živim u društvu koje želi adekvatne odgovore za zločine kako bi se osigurala pravednost i spriječile slične tragedije u budućnosti. I danas, u 2024 godini, dok bespomoćno gledamo i brojimo žrtve političkog previranja i rata, osjećam duboku obavezu dijeljenja svoje priče. Nije to samo potreba da izrazim vlastito iskustvo, već i odgovornosti prema drugoj djeci rođenoj zbog rata koji su došli ili upravo dolaze na svijet iz takvih okolnosti. Posmatrajući borbu preživjelih ratnog seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini, naučila sam da je važno stati pred svijet ne kao žrtva, već kao glasnogovornici koji osvještavaju o posljedicama rata koje se protežu kroz generacije. Moja je obaveza, naša je obveza je biti svjetionik svima koji su prošli kroz slično iskustvo, pružajući im podršku i solidarnost. Zajedno s djecom rođenom zbog rata iz cijelog svijeta, gradimo mostove razumijevanja, suosjećanja i zajedništva", objasnila je naša sagovornica.

Udruženje Zaboravljena djeca rata nastavlja sa svojim radom, a Ajna Jusić otkrila nam je kakvi su planovi u narednom periodu.

"Zajedno sa prijateljima, članovima Udruženja Zaboravljena djeca rata i svom drugom djecom rođenom zbog rata iz BiH i svijeta, stvaramo prostor gdje će svako dijete pronaći sigurnost i podršku. Implementacija zakona, uspostava adekvatnih mehanizama reparacije za djecu rođenu zbog rata, pravda za majke i kazna za počinioce. Internacionalno umrežavanje i internacionalna zagovaračka mreža za djecu rođenu zbog rata iz cijelog svijeta. Mirovni rad, edukativni turizam i izgradnja kulture sjećanja u BiH. Uspostavljanje adekvatne edukaciju o seksualnom obrazovanju, edukacije i treninzi o prevenciji rodno zasnovanog nasilja. To su planovi. Poželite nam sreću.

Ali, koristim ovaj trenutak da vas još jednom pozovem da se nastavimo boriti. Ovo nije kraj puta. Još 2022. godine usvojen je Zakon o civilnim žrtvama rata u Brčko Distriktu i danas brojimo 19 mjeseci od kako ovaj zakon nije u primjeni jer Vlada BD nikad još nije izradila pravilnik po kom će djeca rođena iz čina ratnog seksualnog nasilja ostvarivati svoju status. Prošle godine usvojen je Zakon o civilnim žrtvama rata u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 19. januara 2024. godine donesen je i Pravilnik o ostvarivanju statusa. Već imamo jedno dijete rođeno iz ratnog seksualnog nasilja koje je predalo za status, koje je ispisalo historiju u cijelom svijetu svojoj hrabrošću i hrabrošću njegove majke.

Pozivam sve kantone u FBiH da što prije usklade svoje propise sa federalnim zakonom kako bi dodijeljena prava postala stvarnost. Pozivam kantonalne vlade da u što skorijem periodu donesu specifične programe usmjerene na podršku djeci rođenoj zbog rata, vrijeme je, 30 godina poslije kraja rata u Bosni i Hercegovini. Neka ovo bude i poruka međunarodnoj zajednici da ne možemo još dugo bježati od istine. Istine koju sa sobom nose djeca UN mirovnih službenika i djeca čiji su očevi pripadnici humanitarnih organizacija koje su djelovale u BiH za vrijeme rata. Ove kategorije, obećavamo da neće i ne smiju ostati skrivene u okovima međunarodne zajednice", zaključila je Ajna Jusić za portal Radiosarajevo.ba.

Podsjećamo, dr. Jill Biden, prva dama Sjedinjenih Američkih Država, i državni sekretar Antony Blinken odali su priznanje Ajni Jusić na 18. godišnjoj dodjeli nagrada International Women of Courage (IWOC) u Bijeloj kući.