Adil Osmanović za Radiosarajevo.ba: Nadamo se da ćemo otvoriti Zemaljski muzej do 15. septembra

Akcija Ja sam muzej organizirana s ciljem spašavanja i ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, pozitivno je prihvaćena u javnosti, a organizatori očekuju da će biti uspješno završena i da će Zemaljski muzej ponovo otvoriti svoja vrata posjetiocima.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Poruke iz Zemaljskog: Muzej pripada svim građanima i mora biti otvoren

Znate li koliko je novca potrebno za finansiranje Zemaljskog muzeja?

Ekipa portala Radiosarajevo.ba čuvala blago: I Muzej je na spisku političkih zločina

U prve dvije sedmice mnogi su podržali radnice i radnike Zemaljskoga muzeja, s ciljem otvaranja vrata ove institucije. Organizatori akcije očekuju da će doći do promjena u statusu muzeja. Upravo je ovaj neriješen status doveo do finansijskih problema zbog čega su vrata Zemaljskog muzeja zatvorena prije tri godine. 

No, izgleda kako bi se stvari mogle preokrenuti, zaslugom Ministarstva civilnih poslova BiH.

"Otkako sam došao na poziciju ministra civilnih poslova, najviše vremena i prostora dajemo rješavanju statusa sedam institucija kulture u BiH. Radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Historijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteci za slijepa i slabovidna lica, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. 

To su institucije koje nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, čiji status nije na adekvatan način riješen, kada je u pitanju Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH. Iako Dejtonski mirovni sporazum podrazumjeva da svi zakoni i propisi, koji su na snazi na teritoriji BiH nastavljaju sa pravnim važenjem dok se ne donesu drugi zakoni i propisi. Ti drugi zakoni i propisi nikada nisu doneseni, pa su one ostavljene u velikim problemima kada je u pitanju finansiranje istih i njihova upravljačka struktura, jer nije postojao politički konsenzus da se imenuju upravni odbori ovih sedam institucija.

Pitanja sistemskog finansiranja i upravljačke strukture su razlozi zbog kojih su ove institucije sada u velikim problemima", kaže za Radiosarajevo.ba ministar Adil Osmanović.

On je u funkciji ministra, sa svojim saradnicima, obišao svih sedam institucija, upoznao se sa njihovom teškom finansijskom situacijom, saznao kako je značajan broj kadrova napustio te institucije, te da drugi kadar nije uposlen... 

"Pokrenuli smo prvo pitanje finansiranja, vidjeli da sredstva na raspolaganju Ministarstva civilnih poslova nisu ni izbliza dovoljna da isfinansiraju sedam institucija, pa smo dogovorili razgovore sa nadležnim ministarstvima u Vladi FBiH, premijerom Kantona Sarajevo, njihovim ministarstvima kulture i obrazovanja, otvorili razgovore sa načelnicima Općina u KS, jer su to bh. institucije i smatramo da bi trebali svi nivoi vlasti uzeti učešće u njihovom finansiranju. 

Ne smijemo dopustiti tako neodgovoran odnos naspram kulturnih institucija koje čuvaju ogromno nacionalno, obrazovno, kulturno, historijsko ... blago koje pripada svim građanima države BiH. One moraju biti uvrštene u budžet, a poslije treba istražiti na koji način njihov menadžment može vlastitim aktivnosima finansirati svoje djelatnosti. 

23. jula smo podnijeli informaciju o ustanovama kulture o značaju za BiH na sjednici Vijeća ministara, te smo naveli kratak presjek stanja kada su u pitanju te institucije kulture", dodaje Osmanović.

Predloženi su zaključci koje je Vijeće ministara usvojilo, a odnose se na to da se daje saglasnost Ministarstvu civilnih poslova, da u saradnji sa bh. institucijama (entitetskim i kantonalnim ministarstvima kulture i obrazovanja), pripremi prijedlog sistemskog i cjelovitog rješavanja za ustanove od kulture i značaja u BiH. 

"Sad smo u kontaktu sa entitetskim ministarstvima koji bi nam trebali dati prijedloge za rješavanje pitanja upravljačke strukture, a ministarstvu u Vijeću ministara daju kadar da se formira radna grupa koja bi pristupila izradi zakona koji će riješiti njihov status. 

U Memorandumu o razumijevanju koji treba biti potpisan sa kantonalnim i entitetskim institucijama, predviđeno da se od 2016. do 2018. godine riješi sistem finansiranja i refundirati ili nadomjestiti nivo dugovanja. Samo Zemaljski muzej duguje tri miliona KM. Nadam se da bismo mogli imati riješeno pitanje ovih sedam ustanova kulture do 15 septembra, jer ne možemo prihvatiti da se Zemaljski muzej otvori, pa da se opet mora zatvoriti za pola godine...

I načelnici općina trebaju da se izjasne, kao i sva općinska vijeća, jer se radi o prijedlogu budžeta za 2016. godinu. Oni su već načelno prihvatili da učestvuju u finansiranju, kao i gradonačelnik Sarajeva. 

Smatram da treba uključiti i ostale kantone kada je u pitanju finansiranje, jer su to institucije koje pripadaju cijeloj BiH. Radi se o tome da pored sredstava koje izdvaja KS, Ministarstvo civilnih poslova BiH i Vijeće ministara te Vlada FBiH, potrebno je naći još oko milion KM na godišnjem nivou. Dugo radimo na tome i nadamo se. Nada posljednja umire", poručuje naš sagovornik. 

A da li ste znali koliko je novca potrebno, na godišnjem nivou, za sve troškove, režije, održavanje i plaće Zemaljskog muzeja?

Riječ je o 1,4 miliona KM.

Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH potrebno je 1,5 miliona KM. Iznos za ostale institucije je nešto manji. 

Da li je to velika cifra? Napominjemo da je za bruto plaće i naknade u državnom budžetu za ovu godinu izdvojeno 532 miliona KM. Za putne troškove je pripremljeno skoro 14 miliona, a za telefonske izdatke osam miliona KM. Također, za grantove pojedincima planirana su dva miliona KM...

Dakle, kikiriki...