Sjećanje na sarajevsku žičaru
Sarajevska Žičara, puštena u pogon 1959. godine, izgrađena je za samo
godinu dana, mada su pripremni radovi počeli još 1956. godine. U njenu
izgradnju utrošeno je 221 miliona tadašnjih dinara.
Brigu o žičari vodilo je Gradsko saobraćajno preduzeće.
Početna stanica bila je u nekadašnjoj ulici Dimitrija Tucovića, danas ulici Avdage Šahinagića, u Općini Stari Grad, kraj Sarajevske Pivare, a završavala je na Vidikovcu, poznatom sarajevskom restoranu i izletištu na obroncima Trebevića.
Svečanom otvorenju prisustvovao je veliki broj građana. Prva kabini koja je krenula sa početne stanice ka Trebeviću bili
su tadašnji gradonačelnik Sarajeva Ljubo Kojo, te Grujo Novaković i Nisim
Albahari, članovi Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Bosne i Hercegovine.
Detalji o žičari
Žičara je bila kružnog tipa sa dva užeta koje je držalo ukupno osam stubovova, a čija je visina bila između osam i 24 metra. Udaljenost između dvije polazne stanice bila je 2064,25 m, a tu dionicu kabina je prelazila za 12 minuta.
U oba pravca, u toku jednog sata, moglo je biti prevezeno 800 putnika. Žičara je kretala sa nadmorske visine 538,6 m, dok je stanica na Trebeviću bila na visini 1160,2 m.
Radovi i problemi
Projektovanje i nadzor radova obavljala je firma Transporte iz Čehoslovačke, dok su ostali dijelovi rađeni u Jugoslaviji.
Ipak, nakon puštanja žičare u pogon uočeni su problemi sa
prekidima saobraćaja i oštećenjima opreme, kao i nedovoljnoj obučenosti
osoblja pri montaži i eksploataciji žičare. Ubrzo je donijeta odluka da
se izvrši sanacija žičare za koju je nadležna bila firma Metalna iz
Maribora: čak tri puta rađena je kompletna sanacija sarajevske žičare.
Nažalost, žičara je potpuno uništena tokom ratnih dešavanja u prvoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća.
Prema najavama iz Gradske uprave, nova žičara bi trebala biti u funkciji 213. godine. U poslijeratnom dokumentu o izgradnji nove žičare - Studiji predizvodljivosti izgradnje žičare Trebević
Ekonomskog instituta Sarajevo, stoji kako su se dugogodišnjim radom
stvarali ozbiljni problemi, te da su nadležne institucije zabranjivale
daljnji rad.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.