Mirsad Purivatra: Četrdesetak bh. općina dobit će digitalno kino

Već devetnaestu godinu zaredom sarajevsko ljeto kulminirat će događajem upisanim u kalendare evropskih filmskih profesionalaca, no Sarajevo Film Festival mnogo je više od devetodnevne filmske smotre. 

Značaj koji ova manifestacija ima za djelatnike iz oblasti sedme umjetnosti može se mjeriti i dodatnom vrijednošću koja ona donosi gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini. Umjetnički doživljaj koji se kroz najnovije naslove nudi publici u jednakoj mjeri prati i ushićenje nad 'nefilmskim' događajima koji se oko SFF-a iz godine u godinu progresivno šire. Sve to, Sarajevo se u dane Festivala pretvara u istinsku turističku meku i mjesto gdje je dobro biti, a građanima ulijeva tračak optimizma i nade da ova država ipak u nečemu može biti poželjna. 

Osoba koja stoji na čelu organizacionog tima i svojom vizijom iz godine u godinu nameće nove standarde je Mirsad Purivatra, direktor SFF-a. Dva dana uoči početka devetnaestog izdanja, koje će publici i profesionalcima pružiti preko 200 naslova na 11 lokacija, gospodin Purivatra govori za Radiosarajevo.ba o onome što SFF danas znači filmu, gradu i državi. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Uoči početka ovogodišnjeg Festivala u nekoliko navrata ponovili ste kako je ovo najteža godina za vas. Zašto? 

Purivatra: Mislim da je samo okruženje u kojem živimo u Evropi, regionu, a i u samoj Bosni i Hercegovini, stvorilo okolnosti u kojima nije bilo lako pripremiti festival. Razlog nisu samo finansijski problemi sa kojima smo svi suočeni, nego i jedna vrsta političke nestabilnosti u kojoj nema koordinacije između pojedinih institucija vlasti. Mislim da bi te institucije trebale da razumiju o kako velikom projektu se radi, o projektu koji može donijeti mnogo. Navodim primjere San Sebastiana ili Berlina koji, po računici, na jedan uloženi euro vraćaju 17 lokalnoj zajednici. Mislim da i kao Grad Sarajevo, i kao općine, i kao kanton moramo razmišljati  o tome kako ostvariti benefite u finansijskom, turističkom ili kulturnom smislu, kada već imamo jedan ovako veliki projekat. 

Radiosarajevo.ba: Jeste li radili slične procjene za SFF. Znamo li koliko se lokalnoj zajednici Sarajeva vrati na jednu uloženu KM? 

Purivatra: Na žalost, mi još uvijek ne možemo uraditi preciznu kalkulaciju, jer ovdje u velikoj mjeri vlada siva ekonomija. Ali naši pokazatelji idu u tom smjeru – bilo da govorimo o hotelskim kapacitetima, vanpansionskoj potrošnji, broju novootvorenih kafea i restorana, ili novopokrenutim projektima. Na primjer, samo ove godine u vrijeme SFF-a u Sarajevu će biti održano čak šest muzičkih festivala, a nisu u sklopu našeg projekta. Naš osnovni biznis je film, mi se bavimo time i želimo biti najbolji u tome, ali isto tako ohrabrujemo druge da rade svoje poslove, ohrabrujemo lokalnu zajednicu, inspekciju, policiju, da svi rade svoj posao kako bi sve bilo kako treba. 

Glavna bit ovogodišnjeg festivala je naše nastojanje da napunimo kino dvorane. Želimo da publika gleda filmove, kao što želimo da čita knjige, kao što želimo da obrazovanje bude dio budućnosti naše mlade genracije. Mislim da festival u ovom trenutku daje maksimum, a to je da mijenja svijest koja je, nažalost, s jedne strane izložena globalizaciji kroz internet i jeftinu zabavu, a sa druge strane provincijalizaciji.  

Radiosarajevo.ba: Šta je Festival u prethodnih 18 godina uradio po pitanju odgajanja publike i šta o tome svjedoče prvi rezultati prodaje ulaznica? Imamo li publiku koja cijeni kvalitet? 

Purivatra: Mislim da imamo, s time da se sada nameće problem odrastanja nove publike. Srednja generacija je svjesna dobrog, kvalitetnog filma, ali ono na čemu sada moramo raditi, ne samo Festival, nego i mediji i filmska industrija, jeste da odgajamo naviku odlaska u kino. Multipleks je jedna vrsta biznisa vezanog uz film, ali donosi uglavnom blokbustere, velike američke filmove. Naš je zadatak da ne dozvolimo da sa repertoara nestane 'art house', odnsono umjetnički film. Volio bih da novu generaciju, mlade uzrasta od desetak do dvadeset godina naučimo da idu u kino i gledaju dobre filmove. To onda čini osnovu za nove Danise i Jasmile i sve druge koji su proslavili bh. film. 

Radiosarajevo.ba:  U našoj javnosti vlada stav da se u Bosni i Hercegovini ne snima mnogo u posljednje vrijeme. Međutim, u okviru festivalskog programa BH Film bit će prikazano čak 50 naslova. Je li to dobro? 

Purivatra: S obzirom na ono sa čime raspolaže Fondacija za kinematografiju – to je fantastično. To s druge strane pokazuje da su nove tehnologije i digitalna tehnika nešto što olakšava produkciju. Da li će to donijeti i kvalitet, vidjet ćemo, ali sam podatak da se toliko snima je ohrabrujući. To je i poruka koja je proizašla iz dosadašnjeg uspjeha bh. režisera i onoga što Festival proizvodi, a to je da film jeste jedan od najprimamljivijih i najzanimljivijih medija putem kojeg možete iskazati svoju ideju. 

Radiosarajevo.ba: Međutim, osim Festivala i velikog entuzijazma stvaralaca, šta nam to još treba kako bismo postali evropska filmska sila?

Purivatra: Mislim da je teško razgovarati o BiH kao velikoj evropskoj sili. U prvom redu, budžeti su ti koji ograničavaju naš pomak makar ka srednjoj liniji evropskog filma do kojeg bi objektivno moglo doći u naredne dvije-tri godine. Nažalost, mislim da se kod nas radi o ekscesima, o talentima pojedinih režisera, o jednoj tvrdoglavoj, gotovo samoubilačkoj želji pojedinaca režisera i producenata koji ustrajavamo uprkos svemu. Bez značajnog povećanja budžeta koji bi se trebao provesti donošenjem novog Zakona o audio-vizuelnom stvaralaštvu i ulaska BiH u evropske filmske fondove, teško ćemo ići dalje. 

Radiosarajevo.ba: Izvan festivalskih reflektora i daleko od crvenog tepiha dešava se nešto što smo prošle godine nazvali 'skrivenom vrijednošću festivala', a to je Cinelink. Šta se očekuje ove godine kada je u pitanju ovaj segment? 

Purivatra: Cinelink je samo dio našeg industrijskog programa koji podrazumijeva i Regionalni forum, a od ove godine i Festivalsku terasu. To su sve programi gdje se filmski profesionalci susreću i gdje realizujemo ideje koje su, po nama, izuzetno važne za razvoj filmske industrije u regionu i povezivanje sa Evropom. 

Regionalni forum će ove godine ponuditi jedan veliki projekat – proces digitalizacije kino dvorana i kulturnih centara širom Bosne i Hercegovine! To je budućnost distribucije filma i to je ono što mislim da mijenja mentalitet male lokalne sredine. Mi smo danas u situaciji da mladi širom BiH imaju samo tri izbora – jedan je internet, odnosno kablovska televizija, drugi je izlazak u kafić, a treći kladionica. To je, nažalost, surova realnost malog grada. Mislim da je kino jedna od rijetkih kulturnih institucija koja može da radi 365 dana u godini i donese jednu novu vrijednost - izlazak i za mlade i za porodicu. Sretan sam da će u ovom projektu Regionalnog foruma biti načelnici četrdesetak bh. opština i da ćemo imati priliku da našu zemlju mijenjamo nabolje.

Radiosarajevo.ba: Uspješna prethodnica tome odrađena je kroz projekat SFF-a Operacija kino?

Purivatra:To je upravo nastavak Operacije kino koja je pokazala da su u preko dvadeset opština koje smo prošli, i načelnici i publika iskazali interes da njihovo mjesto dobije kino. Ovo je logičan slijed.  

Radiosarajevo.ba: Posljednje pitanje nas vraća tamo odakle smo počeli – na pitanje novca. Najavili ste da će povodom SFF-a u Sarajevo doći i petnaestak najviših menadžera velikih svjetskih kompanija. Zašto je to važno za BiH?

Purivatra: Najprije, to je pokazatelj poštovanja tih generalnih menadžera ili vlasnika kompanija, s obzirom da su u vrijeme godišnjih odmora ili priprema za jesenske projekte, odlučili da dođu u Sarajevo. Direktori multimilionskih kompanija kakvi su Coca-Cola, Atlantic, InaMol i druge su menadžeri kojima je svaki minut dragocjen, a kada izdvoje dva ili tri dana za Sarajevo, to je pokazatelj da vide nas kao jedan od potencijala, a SFF kao mjesto susreta na kojem mogu da sretnu ljude koje možda ne bi sreli u drugim okolnostima. Mislim da, osim filma, SFF postaje stjecište ljudi iz svijeta biznisa, politike, zabave, javnog života. Saznanje da smo na taj način obogatili život Sarajeva nas čini izuzetno sretnima.

Radiosarajevo.ba: Puno sreće u narednim danima