Miquel, Lana i dječiji ratni crteži

Krv koja kapa, eksplozije i meci, udovi koji se otkidaju od tijela, žrtve koje leže po ulicama, zgrade sa kraterima od granata, oružje... najčešći su motivi dječijih crteža nastalih u opkoljenom Sarajevu.

Veliki broj ovih radova prikupio je katalonski fotoreporter Miquel Ruiz i pohranio ih u Muzeju igračaka u katalonskom gradu Figueres.

U razgovoru sa gospodinom Ruizom saznajemo kako je tokom opsade Sarajeva u gradu stekao mnoge prijatelje, među kojima posebno mjesto ima porodica Lane Čolaković.

Rođena 1988, Lana je svoje djetinjstvo provela okružena slikama stradanja u opkoljenom gradu koji nije imao šta pružiti djeci. Kao čest gost u njihovom stanu, Miquel je pratio Lanino odrastanje, a jednom prilikom kada je napuštao Sarajevo, djevojčica mu je na rastanku poklonila svoja dva crteža. 

"Tada sam počeo razmišljati o školama koje su djelovale u opsadi i o školskom priboru koji mnoga djeca priželjkuju", kaže za radiosarajevo.ba ovaj Katalonac, zaslužan za značajne akcije pomoći  koje je ova pokrajina u Španiji upućivala u BiH.

"Tokom dolazaka u grad koji su uslijedili pokušavao sam donijeti što više školskih potrepština, a u februaru 1996, uspjeli smo u grad donijeti oko 1000 kilograma školskih pomagala. Putovanje kombijem trajalo je danima, a na svakom check-pointu morali smo iznova objašnjavati o čemu se radi", govori Miquel.

Istovremeno je rasla i zbirka dječijih crteža koji su 1997. izloženi u već pomenutom Muzeju igračaka, pod zajedničkim nazivom  'Mi sigurno nismo htjeli rat'. 

Djevojčica Lana Čolaković danas je  uspješna i svestrana mlada žena koja se sprema za magistarski studij iz statistike, nakon što je diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i matematiku na Univerzitetu u Londonu. Trenutno radi u Agenciji za statistiku BiH i Drugoj Gimnaziji u Sarajevu gdje predaje ekonomiju na programu međunarodne mature (International Baccalaureate) koji  je i sama završila prije 6 godina. U slobodno vrijeme se bavi muzikom i u jednom sarajevskom progressive metal bendu svira bas gitaru, a osim toga voli penjanje po stijenama i planinama. 

O katalonskom altruisti, za naš portal Lana kaže: "Miquela Ruiza sam upoznala 1993. godine kada je kao ratni novinar – fotoreporter prvi put došao u Sarajevo i boravio sa mojom porodicom neko vrijeme. Tokom rata, mama, tata i ja smo u našem stanu ugostili mnogo stranih novinara, većinom iz Španije, ali Miquel je bio i ostao poseban. Krajem 1995. godine je zajedno sa svojim prijateljima organizovao naš odlazak u Kataloniju, gdje smo boravili 6 mjeseci. Tamo sam prvi put poslije skoro 4 godine provedene u opkoljenom Sarajevu, okusila pravu čokoladu, igrala se sa pravom Barbi lutkom i išla u normalnu školu, a ne onu u podrumu kao do tada. Naše prijateljstvo traje već skoro 20 godina i danas ga smatram članom porodice. On je čovjek sa velikim srcem koji neizmjerno voli Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, što je pokazao organizacijom mnogih humanitarnih akcija i izložbi fotografija posvećenih našoj zemlji. Za njega i njegove prijatelje naša vrata su uvijek otvorena".

Velika zbirka fotografija i dokumenata Muquela Ruiza nalazi se u Historijskom muzeju BiH, gdje će se 4. aprila 2012 u 20,00 otvoriti i tematska izložba posvećena njemu.

U našoj galeriji pogledajte neke od crteža koje nam je za objavu ustupio gosp. Ruiz.