Maršalka: Od vojnog logora do kampusa

Kako su, početkom dvadesetog stoljeća, kapaciteti smještaja austrougarskih vojnika u Kiršli na Bistriku i Platz-Komandi (vojnom zapovjedništvu) u Terazija ulici bili prebukirani rodila se potreba za izgradnjom velikog vojnog logora na tadašnjoj periferiji Sarajeva.

Odlučeno je tada da će tzv. Filipovića lager ili logor, kako se tada zvala kasarna koju danas znamo kao Maršalku, biti smješten na 30 hektara istočno od stare željezničke stanice, a zapadno od Marijin-dvora; građen je po projektima Karla Paržika i Ludviga Hubera, sa elementima secesije na oficirskim objektima. Grubi radovi su završeni 1897. godine, da bi zgrada bila useljena 1901. Za gradnju su korištene cigle iz obližnjih ciglana Merhemića i Augusta Brauna.

Kasarna Maršal Tito

Po završetku Drugog svjetskog rata ovaj vojni kompleks mijenja ime u Kasarna Maršala Tita.

U parku ispred Kasarne postavljena je kopija bronzane statue Josipa Broza Tita, maršala i predsjednika Jugoslavije, rada Antuna Augustinčića.

Ova statua nalazi se i danas u tom parku.

Kampus UNSA

Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-95. godine teško je oštećena, do sredine 1992. u njoj je bila JNA, a, nakon rata, jedan dio je obnovljen i tu je danas smješteno nekoliko fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Nacionalna biblioteka BiH i Orijentalni institut BiH. U budućnosti je planirano da na ovom prostoru bude smješten kampus UNSA u koji bi bila preseljena većina sarajevskih fakulteta.

Američka ambasada je 2005, za izgradnju nove zgrade Ambasade, kupila dio zemljišta u okviru bivše kasarne. Objekat je potom i izgrađen te svečano otvoren 12. oktobra 2010.




Priredio: S. Cacan, Radiosarajevo.ba