Udruženje žena Romkinja: Ugovoreni brakovi nisu dio romske tradicije

Na konferenciji za medije, koju je danas u Tuzli organiziralo Udruženje žena Romkinja Bolja budućnost, Jadranka Miličević, projekt menadžerica Care International Balkans, poručila je da su posljedice sklapanja maloljetničkih brakova vrlo pogubne u zdravstvenom i materijalnom smislu. 

˝Dječaci i djevojčice koji rano stupaju u brak, ne završavaju školu i nemaju mogućnost za normalan život. Djevojčice koje u 13. ili 15. godini postaju majke, lišene su obrazovanja i postaju socijalni slučajevi. Poseban fokus treba staviti na njihovo zdravlje, naročito reproduktivno˝, izjavila je Miličević.

Ona je kao pozitivan primjer djelovanja institucija navela prošlogodišnji primjer iz Crne Gore, kada je prekinuta svadba i kada je djevojčica spašena od sklapanja ugovorenog braka.

Bio je to, kaže, jedan od ukupno 18 pokušaja sklapanja braka s maloljetnom osobom u toj zemlji.

˝Sve je bilo dogovoreno i djevojčica od 14 godina trebala je da se uda u Podgorici. To su komšije prijavile, a kada su policajci i socijalni radnici došli na tu tzv. svadbu i zatekli tu djevojčicu, muški lideri te zajednice tvrdili su da je riječ o proslavi dječijeg rođendana, te da će se djevojčica kasnije vratiti kući. Djevojčica je četiri dana poslije bila u sigurnoj kući, gdje je neko vrijeme bio smješten i kolega, student kriminalistike, koji je primao prijetnje smrću. Uglavnom, oni koji to pokušavaju spriječiti, nerijetko su izloženi različitim pritiscima i prijetnjama, a neki su imali i policijsku pratnju, jer se za sklapanje takvih brakova daju veće cifre novca˝, kazala je Miličević.

 U MUP-u Tuzlanskog kantona u posljednjih nekoliko godina zabilježili su smanjivanje broja takvih slučajeva na području ovog kantona.

˝Sukladno Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, mi postupamo u slučajevima prijava i u slučajevima službenih saznanja. U zadnje tri godine, broj takvih slučajeva se smanjuje. Imali smo 24 takva slučaja 2013. godine, dok ih je 2014. bilo 17, a prošle godine osam. Službenici MUP-a osim represivnih akcija, učestvuju i u predavanjima u školama i drugim radionicama koje se tiču ove teme˝, izjavio je Izudin Šarić, portparol MUP-a TK.

Slučajevi kada djevojčice, koje su se do nedavno igrale s lutkama rađaju vlastitu djecu i postaju majke, uglavnom se odnose na romsku populaciju, ali Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost naglašava da tzv. ugovoreni brakovi nisu dio romske tradicije niti kulture, nego vid eksploatacije ili u nekim slučajevima trgovine ljudima. Maloljetnički brakovi ili trudnoće, pojašnjava, dešavaju se i pripadnicima drugih nacija i događaju se širom svijeta.

Larisa Đonlić, diplomirana pravnica iz Centra za socijalni rad Tuzla, pojasnila je legalan način sklapanja maloljetničkog braka.

˝U takvim se slučajevima prvo podnosi prijedlog sudu, a ako sud odluči da se brak ne može sklopiti, to je tako i tu se uglavnom ništa ne može promijeniti sve dok osobe ne postanu punoljetne. Realizirali smo radionice i predavanja u romskim zajednicama u školama u Kiseljaku kod Tuzle, Mejdanu i Mihatovićima i neki koji su možda i razmišljali o tome, predomisle se kada čuju kakve su krivične sankcije. Za sklapanje braka s maloljetnom osobom može se dobiti zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine, dok su sankcije za roditelje od šest mjeseci do pet godina zatvora˝, pojasnila je Đonlić.

Adnan Drndić iz Udruženja Zemlja djece smatra da su zakonski propisi građeni na dobar način, ali da su pravljeni za situacije skladnih odnosa, dok se u praksi ovakvi brakovi dešavaju uglavnom u nesređenim porodicama.

˝Važno je istaknuti da neke od djevojčica završe u raljama trgovaca ljudima, ali nije svaki maloljetnički brak nužno trgovina ljudima˝, zaključio je Drndić.

Učesnici današnje konferencije iznijeli su zvanične podatke, kojima raspolažu neke od institucija čija je obaveza baviti se pitanjem maloljetničkih brakova.

No, značajan broj takvih slučajeva ostaje neotkriven, naročito onda kada se maloljetnici odlučuju ili su primorani živjeti u vanbračnoj zajednici.