Kako osigurati rodnu ravnopravnost kroz proces EU integracija

Dokument sadrži analizu statusa žena na društveno političkoj sceni u Bosni i Hercegovini i daje preporuke za osiguranje ravnopravnog učešća žena što je jedna od ključnih vrijednosti u procesu EU integracija.

„Najteže je promijeniti svijest ljudi kada je u pitanju ravnopravnost spolova. Treba nam podrška međunarodnih organizacija ali i političkih stranaka. Stranke odlučuju u uskim krugovima. Istakli smo taj problem u Shadow reportu. Na ženama u političkim strankama je teret da to promijene i imaće podršku civilnog društva. Institucije dobijaju podršku kada je u pitanju ravnopravnost spolova i stoga treba da preuzmu odgovornost za to i obezbjede primjenu Zakona“, istakla je Diana Šehić direktorica udruženja Prava za sve.

Evropska unija obezbjedila je znatnu podršku pripremi zakona o rodnoj ravnopravnosti i uspostavljanju mehanizma za ravnopravnost polova u BiH: "Okvir Evropske unije Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena za period od 2016. do 2020. je vrlo ambiciozan, direktan i predstavlja nastavak našeg Akcionog plana za rodnu ravnopravnost od 2010 – 2015. To je program koji se primjenjuje u svim vanjskim odnosima i politikama Evropske unije, uključujući i trgovinu i humanitarnu pomoć. Evropska unija je u Bosni i Hercegovina uložila preko 7 miliona eura od 2007. godine do danas u projekte usmjerene na osnaživanje žena i postizanje rodne ravnopravnosti”, istakla je Jamila Milović, šefica Komunikacija Delegacije EU u BiH / Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

O mehanizmima rodne ravnopravnosti govorila je i Vesna Vukmanić, direktorica NVO ICVA: „Gender mehanizmi su nam trenutno više prepreka nego podrška. Država zna reći imamo mehanizme i to je dovoljno, ali u stvarnosti to nije dovoljno. Stoga predlažem da zastupnice u Parlamentu – organizuju neku formu saslušanja o radu svih institucija i agencija koje se bave primjenom tih mehanizama da vidimo koliko doprinose primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova“, rekla je Vukmanić.

Ovaj prijedlog pozdravili su svi prisutni.

Na fonu ove diskusije bila je i Jadranka Miličević iz Udruženja “Cure” koja je naglasila da Zakon o ravnopravnosti spolova ostaje i dan danas ženski zakon: „Postoje kaznene odredbe za neprimjenjivanje Zakona o ravnopravnosti spolova ali se ne primjenjuju. Agencija za ravnopravnost spolova treba da se više angažuje da se Zakon primjenjuje” istakla je Jadranka.

Nada Golubović, iz NVO “Udružene“ Banjaluka- istakla je da se ova organizacija zalaže za uvođenje rodnih prava već u vrtićima. Živimo u strahu, kada kritikujemo institucije bojimo se da će nam ukinuti sigurne kuće”.

Prezentaciji su prisustvovali žene iz nevladinog sektora, institucija, parlamenata, lokalnih vlasti i međunarodnih organizacija kao i ambasador Kraljevine Švedske u BiH, NJ.E. Anders Hagelberg.

Zaključeno je da borba za prava žena traje više od dva desetljeća i da je potrebno da svako preuzme svoj dio odgovornosti, od države i institucija da obezbjede provođenje Zakona o ravnopravnosti polova, do civilnog sektora i na kraju same žene koje trebaju više raditi na svom etabliranju u društveno politički život u BiH.