Elma Softić Kaunitz: Jevreji su protjerani iz društvenog diskursa BiH

Nakon održanog seminara Jevrejske općine u Sarajevu i Konrad Adenauer Stiftung fondacije pod nazivom Identitet, integracija i asimilacija Jevreja u Bosni i Hercegovini, Softić-Kaunitz je istaknula  kako treba nastojati što je moguće bolje predstaviti Jevreje kao jednu nacionalnu i vjersku zajednicu u BiH.

Problem identiteta, integracije i/ili asimilacije manjina predstavljen je na primjeru jevrejske nacionalne manjine u BiH. Od dolaska na prostore jugoistočnog regiona prije nešto više od 450 godina, Jevreji su sve svoje snage usmjerili ka integraciji u postojeće društvo njegujući sopstvenu posebnost i identitet. U današnje vrijeme pitanje integracije sve evidentije postaje borba protiv asimilacije.

"Jevreji su dobro integrirani u bh. društvo što i ne čudi s obzirom na to da ovdje žive 450 godina. Prva jevrejska općina je osnovana prije 450 godina, a koja radi i djeluje i danas. Međutim, izazovi današnjice u našem društvu u kojem nemamo razvijenu građansku svijest jer se preferira razvoj nacionalne svijesti, pogotovo u uslovima kada imamo tri konstitutivna naroda i ostale koji nisu u svim pravima izjednačeni s konstitutivnim narodom što dovodi do toga da imamo na djelu i asimilaciju. Možemo reći da ne znamo u kolikoj mjeri je asimilacija prisutna i seminar je bio jedan od načina da utvrdimo da li postoji i kolika je prijetnja od asimilacije Jevreja", istaknula je Softić-Kaunitz.

Naše političko uređenje zasnovano je na konstitutivnosti tri naroda, i kao takvo ono ne pruža osnov za razvoj građanske svijesti koja je podređena svijesti o nacionalnoj pripadnosti. 

"Ostali, tj. manjinski narodi među koje spadaju i Jevreji su na neki način protjerani iz društvenog diskursa. I tu se krije opasnost od asimilacije. Problem identiteta i integracije i asimilacije manjina predstavljen na ovom seminaru kroz problem integracije, odnosno asimilacije jevrejskog naroda koji je ovdje prisutan, kako je već rečeno, jako dugo i Jevreji su tokom tih 450 godina sve svoje snage usmjerili ka integraciji u postojeće društvo. Jedan od dokaza za to bilo je i djelovanje jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencije koje je proslavilo 125 godina postojanja", rekla je naša sagovornica.

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija osnovano je još u januaru davne 1892. godine, te je najstarije društvo ove vrste u Bosni i Hercegovini koje i danas postoji i radi.

Prilikom formiranja, glavni cilj je bio stipendiranje mladih talentovanih studenata i jevrejskih učenika, te njegovanje kulturne tradicije, da bi se u periodu do početka Drugog svjetskog rata razvilo u organizaciju pod čijim su se okriljem našle gotovo sve jevrejske kulturne i humanitarne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Rad La Benevolencije za vrijeme rata 1992-1995

"La Benevolencija je tokom proteklog rata dala veliki doprinos na očuvanju međureligijskog dijaloga i aktivnosti koje su odvijale unutar mreže KOHKO (Koordinacioni odbor humanitarno-karitativnih organizacija). Njene članice su pored La Benevolencije bile Karitas, Merhamet i Dobrotvor. Zajedno smo radili na smanjenju problema koje su građani Sarajeva a kasnije i građani BiH imali tokom rata. Sama La Benevolencija je uvezla veliku količinu humanitarne pomoći, naročito lijekova. Imala je svoje tri humanitarne apoteke. A sve je to učinjeno za sve građane Sarajeva i drugih bh. gradova. To je bio način da pokažemo koliko smo zaista integrirani u ovo društvo", istaknula je Elma Softić-Kaunitz.