Zulfikar Džumhur - putopisac, slikar i karikaturist

Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturist, rođen je na današnji dan 24. septembra 1920. godine u Konjicu, u uglednoj porodici vjerskih službenika.

"Samo se slike dugo pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red."
(Zuko Džumhur, Osveta mrtvih sultana).

Osnovnu školu završio je u Beogradu, a višu gimnaziju u Sarajevu. Likovnu akademiju je završio u klasi Petra Dobrovića.

Prve crteže objavio je u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Vetrenjači, Politici, Oslobođenju, NIN-u... Objavio je vise od 10.000 karikatura.

Jedini kojem je Andrić pisao predgovor

Nekrolog jednoj čaršiji, koji je davne 1958. izdala sarajevska Svjetlost, jedna je od najslavnijih Džumhurovih knjiga i jedina za koju je predgovor pisao Ivo Andrić.

"Samo tada, i nikada poslije, nekome je on pisao predgovor, čuvajući se mudro i te pogibelji da se suvremenicima zamjeri, hvaleći ih. Zuki se nije mogao zamjeriti, jer je Zuko bio i gospodin i pametan pisac, pa mu se Andrić nije u očima smanjivao kada ga je u predgovoru hvali", napisao je jednom prilikom kolumnista Miljenko Jergović.

Zuko je objavio desetak knjiga među kojima Pisma iz Azije, Hodoljublja, Putovanje bijelom lađom...

Čega god se totakao, postajalo je umjetnost

Napisao je scenarije za tri igrana i četiri dokumentarna filma, te scenariji za TV seriju Probisvet.

Uradio je preko 30 scenografija za pozorište. Radio je i serije televizijskih putopisa pod nazivom Hodoljublja.

Pošta Bosne i Hercegovine je u okviru izdanja 'Znamenite ličnosti' na poštanskoj marki prikazala lik Zuka Džumhura, sa slikom rodne kuće u pozadini.

"Čega god se dotakao, postajalo je umjetnost. Nacrtana na salveti, na platnu, na papiru ili ono što je napisao ili doživio, propagirajući svoj privatni stil života, na koji su se svi lijepili kao mušice", govorio je pisac i slikar Momo Kapor.

Zulfikar Zuko Džumhur preminuo je 27. novembra 1989. godine u Herceg Novom, a ukopan, 29. novembra, po vlastitoj želji, u rodnom Konjicu.