‘Umjesto ruža, osigurajte ženama posao'

Znanstvenica, dugogodišnja lektorica hrvatskog jezika i književnosti, te predavačica kulturne povijesti Balkana na Sveučilištu u Helsinkiju, pojasnila je zašto je Ženska mreža prosvjedovala povodom 8. marta – Dana žena.  

„Nažalost,Vlada Republike Hrvatske odgodila je poštovati Zakon o ravnopravnosti spolova na lokalnim izborima i ponovo na listama neće biti žena. Time ne da se samo krši taj Zakon, već i ustavno načelo o ravnopravnosti. Ono što će biti prestrašno, a Hrvatska ulazi u Europu, jest da ćemo prema broju žena na pozicijama odlučivanja na lokalnoj razini biti posljednji u Europi“, kazala je Rada Borić i naglasila da se proslave 8. marta posljednjih desetak godina koriste za promociju političara.

„Od devedesetih je 8. mart bio stigmatiziran i nije se obilježavao, osim Ženske mreže Hrvatske. Imao je predznak komunističkog praznika, što samo govori koliko smo devedesetih bili nepismeni. Dakako, to je međunarodni praznik i nema veze sa komunizmom, barem ne na onaj način kako su to oni željeli predstaviti. Čini mi se da se posljednjih godina dešava da političari intenzivno iskorištavaju ovaj praznik za svoju promidžbu. Budući da su uskoro izbori, svaki mogući prostor koriste za svoje kampanje.“

Jedna od osnivačica Centra za ženske studije, u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici, rekla je da je sasvim očekivano da političari na Dan žena dijele ruže po gradu: „Umjesto toga voljela bi da ženama osiguraju posao, budući da su žene u populaciji ne samo podzastupljene u politici nego i ekonomski ugroženije od muškaraca. Umjesto tih ruža, postoji stari feministički slogan 'Kruha i ruže', što se tražilo za 8. mart. Neka im daju kruha, a za ruže će se same pobrinuti.“

Sarajevski osmi mart

Radu Borić su pitali zašto se 8. mart vidljivije više slavi i obilježava u Sarajevu, i na obiteljskoj i na društveno-političkoj razini, nego u Zagrebu.

„Mislim da je to zato što se u Bosni i Hercegovini, bez obzira na strašan rat, nikada nije, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj devedesetih, napravila takva stigma prema prošlosti. U Hrvatskoj se napravio jedan pravi rez prema bivšem sustavu, što je podrazumijevalo i rez prema svim blagdanima bivšeg sustava“, zaključila je Rada Borić u razgovoru s dopisnikom AA iz Zagreba.