Tako je govorio Bulatović: Ratko Mladić je najrazumnija opcija u RS

Momir Bulatović, bivši predsjednik Crne Gore (1990-1998) i predsjednik Savezne vlade SR Jugoslavije (1998-2000) jučer je preminuo u 63. godini.

Piše: Faruk Vele

Iako je bio u vrhu sistema vlasti Slobodana Miloševića, koja je odgovorna za agresiju i zločine diljem regiona, kao i genocid u Srebrenici, uloga Bulatovića nije obrađena pred Haškim tribunalom, niti je ikada odgovarao za svoja nedjela.

Preminuo Momir Bulatović, bivši predsjednik Crne Gore
Ko je bio Momir Bulatović: Miloševićev šegrt, prvoborac antibirokratske revolucije

Prikrivanje dokaza

Štaviše, Bulatović je sam tvrdio da ga je upravo "Milošević sačuvao od Haga".

Bulatović i jeste bio Miloševićeva marioneta. Potvrdilo je to i svjedočenje Nikole Samardžića, ministra vanjskih poslova u vladi Crne Gore i jednog od inicijatora kratkotrajnog pokušaja nezavisne crnogorske politike prema ostalim republikama bivše Jugoslavije.

Šeki Radončić: Da je bilo pravde, Bulatović bi umro u haškoj ćeliji!

Naime, pošto se Momir Bulatović 18. oktobra 1991. u Hagu izjasnio da Crna Gora prihvata plan lorda Karingtona za mirno rešenje jugoslovenske krize, Slobodan Milošević je razjareno ustao sa pregovaračkog stola, prešao dvadesetak metara do crnogorske delegacije i iza leđa njenih članova prosiktao: "Daću ja vama nezavisnu i suverenu Crnu Goru", pisala je svojevremeno agencija SENSE.

No, uloga koju je Bulatović imao u vrhu Miloševićeve vlasti sasvim je očigledna iz zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane (VSO) kada je Tužilaštvo u predmetu protiv zloglasnog generala Momčila Perišića, rušitelja Mostara, dokazivalo da je Vojska Jugoslavije, osim oficirskim kadrom, vojske bosanskih i krajinskih Srba snabdijevala i velikim količinama naoružanja, municije, materijala i druge logističke pomoći potrebne za činjenje zločina u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu.

Pored predsjednika Srbije Miloševića i načelnika Generalštaba VJ Živote Panića, članovi Vrhovnog savjeta odbrane su u to vreme bili i predsjednici Jugoslavije i Crne Gore, Dobrica Ćosić i Momir Bulatović. Ćosića je u junu 1993. godine zamenio Zoran Lilić dok je general Perišić preuzeo funkciju načelnika Generalštaba u avgustu te godine.

Bulatović je učestvovao u radu tijela na kojem je Milošević, prema objelodanjenim zapisnicima Vrhovnog savjeta odbrane, koje je Tužilaštvo uvelo na suđenju Perišiću, na 6. sednici VSO održanoj 9. decembra 1992. godine ukazao da "treba vidjeti šta im možemo pomoći, šta im je najpotrebnije i šta traže od sredstava i tehnike". Oni koje treba pomoći su, jasno, vojske bosanskih i krajinskih Srba, angažirane u ratovima u kojima "Srbija nije učestvovala."

Na tajnosti logističke podrške vojskama bosanskih i krajinskih Srba, odnosno pokušaju prikrivanja agresije, general Momčilo Perišić insistirao je na 27. sjednici VSO, 27. septembra 1994. godine.

Predlaže da se SVK "dodijele četiri broda kako bi formirali svoju riječnu flotilu". Na istoj sjednici Momir Bulatović je obavestio Savjet da je Ratko Mladić tražio "municiju za brdske topove 76 mm i ZIS-ove 76 mm".

Po Bulatoviću, Mladić je "i dalje najrazumnija opcija i varijanta u RS".

Prema zapisniku sa 14. sjednice, Bulatović je ponovo upozorio da operaciju slanja oficira u VRS i SVK treba držati u strogoj tajnosti jer "ako ovo padne nekome u ruke, sankcije bi nam držali deset godina".

Mada je Milošević nakon odbijanja rukovodstva bosanskih Srba da prihvate mirovni plan odlučio da uskrati dalju pomoć VRS, Perišić se zalagao da "u granicama mogućeg, donesemo odluku ovdje da se do daljnjeg njima isplaćuje plata u visini ranga, čina i položaja kao ovdje".

Milošević je na toj istoj, 31. sjednici VSO, u vrijeme četvoromjesečnog prekida vatre koji su potpisale Armija BiH i VRS, ukazao da je "nemoguće, ako oni krenu ponovo u razbuktavanje rata da to niko ne zna da mi (to) finansiramo!".

Vrijeme ludaka

Tokom rasprave o finansiranju oficira i jedinica koje ratuju u BiH, Bulatović je još jednom upozorio da bi bio "mnogo srećniji da možemo da platimo po hiljadu i dvije hiljade dinara te ljude, ali da oni de facto ne budu sastavni dio Vojske Jugoslavije; oni jesu ovako sastavni dio Vojske Jugoslavije".

Zapisnike sa sjednica Vrhovnog saveta odbrane možete čitati OVDJE.

Nakon agresije, Bulatović je pokušavao minimizirati svoju ulogu, ali i braniti zločine. U više navrata je svjedočio u Hagu, ali uglavnom kao svjedok odbrane. Branio je i svog "zemljaka" Radovana Karadžića.

Dodik uputio telegram saučešća porodici Momira Bulatovića

Mada je u ranijim izjavama i sam tvrdio da bosanski Srbi čine zločine, Bulatović je braneći Karadžića "pokušao da relativizira svoje ranije stavove navodeći da se nije radilo o sistematskom planu za etničko čišćenje" već o "vremenu ludaka", odnosno "paravojnih formacija koje nije bilo moguće staviti u zakonski okvir"...