Rumena Bužarovska: Oduševila me strast i um ljudi u Sarajevu

Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska bosanskohercegovačkoj čitalačkoj publici približila se brilijantnom zbirkom priča "Moj muž", kojom je dala glas balkanskim ženama i njihovim pričama koje se tiču odnosa s muževima, djecom, roditeljima, kolegama i prijateljima.

Kroz knjigu Bužarovska precizno opisuje likove žena koje govore o svojim brakovima, profesijama, statusima, emocijama i neizbježno - o patrijarhatu.

Sarajevo spremno za četvrto izdanje Internacionalnog festivala književnosti

Četvrti festival književnosti: Pogledajte kompletan raspored Bookstana

Knjigu je predstavila na sarajevskom Internacionalnom književnom festivalu Bookstan 2017. godine, na koji dolazi i ove godine sa novom zbirkom priča "Nikuda ne idem". Tim povodom dala je intervju za portal Radiosarajevo.ba.

"Nisam se puno odmicala od teme s kojim s obično bavim - refleksija društvenih problema kroz intimne odnose, najčešće u porodici. Ipak, priče se povezuju na jednoj razini, a to je ekonomska migracija ili čežnja za bijegom sa naših prostora zbog ono što jeste loš život ili se tako percepira čak i kad nije tako loš. Osvrćem se i na kompleks superiornosti koji stranci koji dolaze kod nas manifestiraju, kako i kompleks inferiornosti koji domaći ljudi osećaju prema strancima i prema ljudima koji su 'uspeli' u drugim zemljama. Ostaviću vama da proverite reakcije - neću da definiram što ljudi kažu o mojoj knjizi jer je to previše subjektivno, a i malo narcisoidno", rekla je Bužarovska za naš portal.

Bookstan se ove godine održava 4. put. Pitali smo ovu makedonsku spisateljicu da li je festival opravdao očekivanja i da li njegova popularnost i važnost raste među regionalnim piscima, pa i u Makedoniji.

"Bila sam na Bookstanu jedanput, a ostalo sam pratila na društvenim mrežama. Radi se o novom festivalu koji je jako brzo kvalitetom postigao popularnost u regionu - ne samo kod publike, nego i među piscima. I pored toga što je prilično nov, i u Makedoniji se priča o njemu", prokomentirala je Bužarovska.

Knjigom "Moj muž" secirala je balkansko društvo i govorila iz perspektive žena. Pitali smo autoricu zašto je bilo važno da se o tome govori, te nedostaje li nam ženskog pisma i glasa žena više, u književnosti i javnosti.

"Vidite samo koliko su žene na političkim pozicijama i koliko ih ima u biznis sektoru, zatim koliko su prisutne u svim formama umetnosti i koliko nagrada dobijaju, koliko ih ima na javnim tribinama i na televizijskim debatama pa evo vam odgovor da li nam nedostaju više ženskih glasova. Naravno, isto je u književnosti - bitno je normalizirati i promovirati ženska iskustva (različita) i krenula sam s tom idejom kad sam pisala knjigu 'Moj muž'", odgovorila je Bužarovska.

Iako se kroz njene knjige čini da nas sve veže jedinstven, tzv. balkanski mentalitet, autorica je za Radiosarajevo.ba rekla kako ne voli generalizirati. 

"Ne volim generalizirati jer ipak se radi o ogromnim razlikama koji su vezani klasom, etničkim poreklom, religijom i rodom, ali svakako zbog naše zajedničke istorije, zbog sistema u kojim smo zajedno živeli, zbog sličnosti kulture općenito delimo neke zajedničke karakteristike vezani patrijarhatom, recimo, nacionalizmom i tranzicijom, između ostalih", rekla je Bužarovska.

Jedna je od inicijatorki pokreta #MeToo u Makedoniji, pokreta protiv seksualnog nasilja koji je u samo godinu dana potresao cijele Sjedinjene Američke Države i proširio se svijetom. Zanimalo nas je koliko je taj pokret uspio da utječe na svijest društva o ovom problemu, koliko su se žene pokrenule i koliko je zapravio bio uspješan pokret? On zasigurno ne smije još stati.

"Pokret je bio jako uspešan: počele smo sa ispovijestima 50-ak žena ali dobile smo stotine u toku narednih nekoliko dana. Reakcije sa ženske strane bile su, eto, uglavnom pozitivne, i svakako angažirane. Nažalost situacija nije bila ista kod muškaraca - muška populacija nas je nerado podržala ili pak nas je kritizirala ili vređala, s nekim izuzecima. Bilo je tih banalnih pitanja - zašto sad govorite nakon toliko godina, zašto niste naveli ime zlostavljača - kao da su pravni sistem i policija namereni da nam reše probleme nasilja i kao da će inividualna krivica jednog zlostavljača rešiti problem koji je zapravo sistemski - tu se videlo koliko je društvo slepo prema ženskim pitanjima, koliko ih ne shvaća ozbiljno i ne vrednuje. No nastala je velika debata, što je pomoglo za podizanje svesti, a i kao grupa smo još aktivne i spremamo nove inicijative. Makedonija je ipak zemlja gde ženski i LGBTI aktivizam gura društvo napred", prokomentirala je autorica.

Bužarovska predaje američku književnost i prevođenje na Filološkom fakultetu u Skoplju, te nam je prokomentirala kako iz perspektive profesorice vidi danas svoje studentice, ali je odgovorila i na pitanje koliko je i dalje važna feministička kritika i kako je razumiju nove generacije.

"Ponosna sam na svoje studentice - pametne su i drske. Ne klanjaju se pred autoritetima. Kritiziraju društvo. Brzo uče i primaju nove informacije na različite načine - ne samo preko knjiga, ko što mi smetamo da 'treba'. Tačno razumiju šta feminizam označava i otvorene su prema feminističkoj kritici - ne znam da li je samo to na Filološkom fakultetu, na anglističkom smeru, ali zapravo meni je nastava s njima uživanje uz koje puno sama naučim", rekla je Bužarovska.

BiH je bila posljednja zemlja u bivšoj Jugoslaviji koju je posjetila.

"Pre dve godine sam prvi put bila u Sarajevu. Jugoslaviju sam geografski, kulturno pa čak i jezički imala priliku istražiti pre samo 6-7 godina, pa ovo nije tako čudno. Grad mi je iskreno lep, geografski, arhitektonski i društveno - upoznala sam divne ljude i ispričano mi je bilo svakakvih priča. No nakon prvog dana dobila sam šok zbog fizičkih ozljeda grada koji nemo pričaju užas koji me istraumatizirao pa nisam htela da izađem iz hotelske sobe. To što je tu bilo je ljudska tragedija ogromnih razmera i to se vidi na svakom koraku, no oduševila me strast, um i ideologija ljudi koji održavaju i guraju to društvo napred. Nažalost politička situacija čini mi se malo gora nego što je kod nas - ne mogu baš sve pratiti, ali čini mi se da je narod založnik ekonomskih interesa partija koje guraju svoju štetnu agendu putem nacionalizma", rekla je za Radiosarajevo.ba makedonska spisateljica Rumena Bužarovska.

Promocija nove autoricine knjige "Nikuda ne idem" održat će se prvog dana Bookstana, 3. jula u kinu Meeting Point sa početkom u 16:30 sati.