Ko je bio Ramiz Dreković | Mnogi se opraštaju od generala koji je postavio temelje Petog korpusa

Nakon vijesti o smrti generala Ramiza Drekovića, brojni saborci, prijatelji i građani oprostili su se od jednog od komandanata koji su ostavili dubok trag u odbrani Bosne i Hercegovine.

Ramiz Dreković rođen je 10. maja 1957. godine u Vesenićima kod Tutina. Završio je Vojnu akademiju oklopno-mehanizovanih jedinica u Banjoj Luci 1980. godine, nakon čega je vojnu karijeru započeo u bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA).

Služio je u Bjelovaru, gdje je obavljao dužnosti komandira voda, komandira čete i zamjenika komandanta oklopno-mehanizovanog bataljona. JNA je napustio u septembru 1991. godine u činu kapetana prve klase, nakon čega se vratio u Bosnu i Hercegovinu.

Po dolasku u Bihać stavio se na raspolaganje strukturama odbrane, a početkom 1992. godine imenovan je za komandanta Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Bihać. Kasnije je preuzeo komandovanje Unsko-sanskom operativnom grupom.

Prvi komandant Petog korpusa Armije RBiH

Formiranjem Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine 21. oktobra 1992. godine, Ramiz Dreković postavljen je za njegovog prvog komandanta.

Na toj funkciji ostao je do novembra 1993. godine, a u tom periodu imao je važnu ulogu u organizaciji i postavljanju temelja jednog od najznačajnijih korpusa Armije RBiH.

Nakon toga preuzima komandu nad Četvrtim korpusom Armije RBiH. Odlukom Predsjedništva RBiH unaprijeđen je u čin brigadnog generala, a početkom 1994. godine postavljen je na mjesto komandanta Četvrtog korpusa.

Nakon agresije nastavio je službovati u strukturama Vojske Federacije BiH, gdje je obavljao dužnost zamjenika komandanta Komande obuke i doktrine. Na petu godišnjicu formiranja Armije RBiH, 15. aprila 1997. godine, unaprijeđen je u čin divizijskog generala.

Suđenje i oslobađajuća presuda

Dreković je u decembru 2018. godine uhapšen po nalogu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a Tužilaštvo BiH ga je teretilo za ratne zločine počinjene na području Kalinovika.

Optužnica ga je teretila da je, kao komandant Četvrtog korpusa Armije RBiH, naredio artiljerijske napade na području Bjelimića kod Konjica, koji su, prema navodima Tužilaštva, bili usmjereni prema civilima u Kalinoviku.

U novembru 2023. godine Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je oslobađajuću presudu, čime je pravosnažno okončan postupak protiv generala Drekovića.

"Tvoje ime i djelo ostat će upisani u historiji"

Nakon vijesti o njegovoj smrti, društvene mreže preplavile su poruke oproštaja. Mnogi su ga opisivali kao čovjeka koji je svoj život posvetio odbrani Bosne i Hercegovine.

"Bio je častan sin svog naroda, odgovoran suprug i otac, te veliki patriota. Volio je svoje rodno mjesto u Sandžaku, ali je jednako iskreno volio Bosnu i Hercegovinu. Bio je spreman dati sve za Bihać, Hercegovinu i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Rahmet ti duši, generale. Tvoje ime i djelo ostat će upisani u historiji Bosne i Hercegovine i u sjećanju onih koji cijene slobodu", jedna je od poruka oproštaja.

"S dubokom tugom primio sam vijest o smrti Ramiza Drekovića, generala Armije Republike Bosne i Hercegovine. General Dreković je dao izuzetan doprinos organiziranju odbrane Republike Bosne i Hercegovine u jednom od najtežih perioda njene historije. Obavljajući odgovorne dužnosti komandanta Petog i Četvrtog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine dao je nemjerljiv doprinos u ustroju armijskih jedinica u modernu oružanu silu, te ostavio dubok trag u borbi za slobodu, nezavisnost i opstanak naše domovine. Njegovo ime ostat će trajno zabilježeno u historiji odbrambeno-oslobodilačkog rata, a uspomena na njega živjet će u njegovoj porodici, među saborcima, prijateljima i svim bosanskohercegovačkim patriotama", naveo je u svojoj poruci predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Njegov kolega iz Predsjedništva naše domovine Željko Komšić oglasio se emotivnom porukom u kojoj je u telegramu saučešća naveo: "Bosna i Hercegovina ostaje trajno dužna ljudima koji su u njenim najtežim trenucima stali u njenu odbranu. Među njima je bio i general Dreković, čiji će doprinos i predanost ostati upamćeni kao dio historije naše zemlje. Pamtit ćemo ga kao hrabrog komandanta, dobrog i čestitog čovjeka, a njegova ljudskost, dostojanstvo i predanost ostavit će trajan trag među svima koji su ga poznavali. Porodici generala Drekovića, njegovim saborcima i prijateljima, upućujem izraze dubokog i iskrenog saučešća, uz želju da pronađu snagu i utjehu u sjećanju na njegov život i djelo."

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Refik Lendo je također uputio telegram saučešća u kojem stoji: "S tugom sam primio vijest o preseljenju na ahiret generala Ramiza Drekovića, istaknutog patriote, ratnog komandanta i dugogodišnjeg člana Udruženja generala Bosne i Hercegovine. Odlazak mog prijatelja i saborca predstavlja veliki gubitak za sve nas koji smo ga poznavali. Njegov doprinos odbrani Bosne i Hercegovine i Armiji Republike BiH ostat će trajno upamćen. Porodici Dreković, prijateljima, saborcima i članovima Udruženja generala BiH upućujem izraze najdubljeg saučešća. Molim Uzvišenog Allaha, dž.š., da generalu Ramizu Drekoviću podari najuzvišenije mjesto u Džennetu, a njegovoj porodici, prijateljima i saborcima snagu, sabur i ponos na njegov časni životni put."

Povodom ove tužne vijesti oglasio se i lider Stranke demokratke akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

"S tugom sam primio vijest o smrti generala Armije Republike Bosne i Hercegovine Ramiza Drekovića. General Dreković dao je izuzetan doprinos odbrani Bosne i Hercegovine u njenim najtežim danima, ostajući upamćen kao hrabar komandant i istinski patriota koji je svoj život posvetio borbi za slobodu i dostojanstvo naroda i domovine. Njegovoj porodici, saborcima i prijateljima upućujem iskreno saučešće, uz dovu da mu Uzvišeni Allah podari džennet, a njegovim najmilijima sabur u ovim teškim trenucima. Neka mu je lahka zemlja bosanska", napisao je Izetbegović.

Posebno se pamti i njegov govor borcima u kojem je govorio o težini ratnog puta i odgovornosti koju su nosili oni koji su branili zemlju: "Koliko će nas ostati živih ne znam, ali zapamtite jarani moji da u borbu ići moramo. Sastanak održite prvo sami sa sobom i recite sebi: Idem u borbu, ne znam da li ću se vratiti...".