Prof. Preljević: Nobelov komitet je dao snažan vjetar u leđa kulturi laži

U povodu održavanja svečane ceremonije uručenja Nobelovih nagrada, sutra će u centru Stockholma biti organizirani mirni protesti protiv dodjele najvećeg svjetskog priznanja austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Piše: Faruk Vele

Među onima koji će biti u Stockholmu kako bi digli svoj glas protiv nagrade simpatizeru ratnih zločinaca i negatoru genocida u Srebrenici bit će i prof. dr. Vahidin Preljević sa Odsjeka za germanistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu koji je proučavao djelo austrijskog pisca.

Veliki protesti protiv dodjele Nobelove nagrade Handkeu, dolaze poznata imena...

Preljević će večeras u Stockholmu prisustvovati javnoj raspravi na kojoj će govoriti učesnici iz više zemalja, te, uz kritičku distancu, razmotriti konzekvence ovakve odluke Nobelovog komiteta.

"Smatram da je Nobelov komitet dodjelom Nobelove nagrade Peteru Handkeu počinio ogromnu grešku koje je i sam u međuvremenu postao svjestan, jer ne mogu da zamislim da je Švedska akademija htjela izazvati ovakve kontroverze s kojima se sad suočava, pogotovo nakon afere koju su imali prošle godine", govori Preljević za Radiosarajevo.ba.

Handke je, prema njemu, "nesporno značajan pisac iz perioda sedamdesetih godina prošlog stoljeća", koji je svojim čitateljima onomad otvarao sfere jezičkog iskustva.

Međutim, on se od sredine devedesetih godina se sa svojim knjigama, kao što su, između ostalih, putopis "Zimsko putovanje", zatim "Ljetni dodatak zimskom putovanju", "Vožnja čunom", "Las Tablas de Daimiel", "Oko velikog tribunala", "Pripovijest o Dragoljubu Milanoviću", te u brojnim intervjuima i javnim nastupima, pretvorio "u propagandistu jednog opskurnog narativa o ratovima u bivšoj Jugoslaviji", u kojem se gotovo redovno izvrću sudski utvrđene činjenice, "žrtve cinično pretvaraju u počinitelje, a za počinitelje, zločince, osobe odgovorne za užasna stradanja hiljada ljudi, iskazuje beskrajno razumijevanje pa čak i simpatije".

"S druge strane, prema žrtvama, ali i prema cijelim narodima, nobelovac je mjestimično demonstrirao takav prezir koji je ispod svake civilizacijske razine. Handke je takvim svojim postupcima bacio veliku sjenu i na onaj vrijedni dio njegovog književnog djela, a povrh svega je na besraman način zloupotrijebio književnost, jer se od kritika na njegove političke ocjene uvijek branio bježanjem u estetsku autonomiju", veli Preljević.

Nobelova nagrada za književnost, ima, dodaje Preljević, htjeli mi to ili ne, i političke implikacije, pogotovo kod politički angažiranih pisaca.

"Otuda je Nobelov komitet poslao fatalnu poruku koja seže i dalje od interpretacije historije na Balkanu: podržao je diskurs u kojem su poništavaju činjenice, dao snažan vjetar u leđa kulturi laži koja u obliku desničarskog populizma već prijeti da uništi Evropu", zaključio je Preljević.