Nihad Uk: Mladi su namjerno izostavljeni

U sklopu programa Mladi za pravdu, koji realiziraju Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Mreže pravde u BiH, na temu učešća mladih u procesu reformi, kao i posebno o pitanjima reformi u sektoru pravosuđa, razgovarali smo sa Nihadom Ukom, diplomiranim pravnikom i jednim od čelnih ljudi Foruma mladih Naše stranke. O pozicijama Naše stranke, ulozi mladih u procesu zagovaranja, te saradnji sa drugim strankama, sa Ukom su razgovarali aktivisti Inicijative.

Razgovarao: Nedim Jahić

YIHR BH: Koliko su mladi uključeni u debatu o reformi pravosuđa u BiH?

Uk: Generalno, mladi su namjerno ili ne izostavljeni iz svih debata koje teže reformi nekog segmenta društva, pa tako i pravosuđa u BiH. Vjerovatno broj mladih koji učestvuju u sličnim debatama sveden je na broj onih koji su direktno ili indirektno uključeni u organizaciju tih debata, a po nekom nepisanom pravilu to su aktivisti iz NVO sektora.

YIHR BH: Na koji način Naša stranka vidi rješenje neujednačenih propisa i neujednačene sudske prakse?

Uk: Najveći problem neujednačenosti propisa a onda i sudske prakse Naša stranka vidi u ovakvom uređenju BiH, koji je komplikovan i neproporcimonalan. Rezultat toga jesu zakoni koji su na entitetskom nivou (uglavnom), a to rezultira i neujednačenosti sudske prakse. Naša stranka je za uspostavljanje funkcionalnog i usklađenog sistema, koji će neminovno doći na red bilo u sklopu EU integracija ili nekih Ustavnih promjena.

YIHR BH: Kakva je Vaša saradnja sa omladinskim ograncima drugih političkih stranaka, te postoje li konkretne inicijative koje su potekle od mladih, neke zajedničke akcije?

Uk: Neposredna saradnja pa tako i zajedničke akcije između foruma mladih i foruma mladih drugih partija trenutno ne postoji. Cjelokupna saradnja svodi se na kontakte na različitim seminarima, treninzima i forumima koji okupljaju mlade iz različitih političkih partija.

YIHR BH: Da li je Naša stranka sarađivala sa organizacijama civilnog društva po pitanju kreiranja vlastitih politika i pozicija? Možete li nam reći nešto više o tome?

Uk: Naša stranka jeste surađivala sa civilnim društvom i tu vidi veliki potencijal za ubuduće. Jedan od svježijih primjera jeste saradnja sa Centrom za javno pravo i zajednički rad na “Projekciji Ustava BiH”, koji je ponuđen kao jedna solucija rješenju aktuelnih ustavnih pitanja.

YIHR BH: Kakav je danas realni potencijal studentske populacije kada je u pitanje zagovaranje promjene?

Uk: Potencijal studentske populacije nikada nije bio upitan, dakle ogroman je. Drugo pitanje je koliko su studenti samosvjestni svog potencjala i uloge u društvu. Mislim da su studenti letargični, idu linijom manjeg otpora i razjedinjeni. I kada poduzmu nešto, to je uvijek u grču i strahu od neke odmazde koja je realna, jer nemaju državne institucije i društvo da stane iza njih. Ovom sve doprinose i studentske organizacije koje su privatizovane i često politički obojene i čije su aktivnosti (organizacija putovanja itd.) sve samo nisu usmjerene cilju što i postoje.