Na današnji dan umro znameniti Bošnjanin - kralj Tvrtko I Kotromanić

Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, oličenje nesalomljivosti povijesnog duha BiH, umro je prije 629 godina, 10. marta 1391. godine.

Tvrtko I Kotromanić je jedan od najboljih povijesnih dokaza trajnosti povijesne države BiH i njezinih povijesnih granica, njenog političkog, ekonomskog, kulturnog, duhovnog i historijskog značaja, njene trajne baštine oličene u povijesnoj Ideji Bosne i povijesnom Bosanskom duhu.

"Ja, kralj Tvrtko Bošnjanin, vo imja Gospodina nebeskogo, imja naroda Bosnskogo Vama kazujem: O bratijo vlastelini, sokoli, vuci, junaci bosanski, kojekude vo našoj Bosnici. Slava danu ovomu, slava precima Slavjanskijem, banovima i banovićima! Živ bio Tvrtkovče, živ žit tvoj i loze tvoje plemenite!", kazao je, jedne prilike, upravo Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (1338-1391).

Na Facebook stranici Tragom drevnih Bošnjana objavljen je zanimljiv tekst o životu Tvrtka I Kotromanića, koji prenosimo u cijelosti: 

"Za prvog je bosanskog kralja Tvrtko I Kotromanić krunisan 26. oktobra 1377. godine. Srednjovjekovna Bosna tog dana započinje svoju novu epohu, koja će trajati sve do dolaska Osmanlija i pada bosanskog kraljevstva 1463. godine.

Osim što je dobrim političkim potezima znao unutrašnje poslove dovesti na zavidan nivo, znatan uspjeh pokazao je i u vanjskoj politici. Tokom svoje vladavine Tvrtko I u velikoj mjeri je proširio teritorij bosanske države, tako da je Bosna obuhvatila i mnoge krajeve koji pripadaju današnjoj Republici Hrvatskoj (primjerice, gradove Split, Trogir i Šibenik, te otoke Brač, Hvar i Korčulu). U tom periodu ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najmoćnijim vladarom u historiji srednjovjekovne Bosne.

On je uspješnim osvajanjima i trezvenom politikom od Bosne stvorio prvorazrednu državu i velesilu koja je kroz duže razdoblje predstavljala nezaobilazan politicki faktor u odnosima medu državama ovog dijela Evrope. Prvi korak mu je bio da trajno osigura od nasrtaja obalu od Dubrovnika do Boke kotorske. U tu svrhu je na ulazu u Boku kotorsku podigao grad s tvrdavom nazvavši ga Novi (današnji Herceg-Novi), koji je trebalo da postane glavna luka s tržištem soli za taj dio bosanske države. Potom je prodro u gornje Podrinje i Polimlje, pa je bosanskoj državi pripojio oblasti sve do Sjenice i Prijepolja u Srbiji. U bosanske ruke je došlo i Mileševo sa grobom Sv. Save, a u današnjoj Crnoj Gori oblasti do iza Nikšica i Kotora.

Nakon tih uspjeha s vojskom je krenuo na zapad i osvajao je redom dijelove Hrvatske i Dalmacije, sve do rijeke Zrmanje poviše Zadra. Tako je Tvrtko uspostavio granice bosanskog kraljevstva koje su se sterale od Novigrada i Zrmanje na zapadu, do Prijepolja, Sjenice, Nikšica i Kotora na istoku, a onda od rijeke Save na sjeveru, do otoka Korcule, Hvara i Braca na jugu, jer su u posjed bosanske države došli i dalmatinski otoci. Tako se najveći dio jadranske obale našao u granicama bosanske države. To je razdoblje tzv. “velike Bosne”, kojoj je u srednjem vijeku jedinoj pošlo za rukom da barem za neko vrijeme ujedini znatne dijelove južnoslavenskih zemalja u jednu državu.

Za prijateljstvo kralja Tvrtka otimaju se brojni evropski dvorovi, a kako je bio još neoženjen, mnogi kraljevi mu za ženu nude svoje kćeri. Na koncu se odlučio za bugarsku princezu Doroteju. Mletačka Republika mu iskazuje čast na taj način što ga je s čitavom njegovom porodicom upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih gradana.

Iznenada je umro 10. marta 1391. godine, a na njegovo mjesto došao je njegov rođak Stjepan Dabiša. Tvrtko I je sahranjen u Crkvi sv. Nikole u naselju Mile kod Visokog".