Muftija Grabus: Džamija u Ljubljani je biser muslimanske arhitekture!

“Čovjek snuje, Bog određuje”, kaže muftija ljubljanski, dr. Nedžad ef. Grabus u intervjuu za Radiosarajevo.ba sublimirajući utiske nakon što je projekt Muslimanskog kulturnog centra, odnosno džamije u Ljubljani završen, te i službeno potvrđeno da će njezino otvorenje - što će svakako biti historijski događaj za Islamsku zajednicu i Bošnjake - biti upriličeno u prvoj polovici juna ove godine.

U veoma nadahnutom i otvorenom intervjuu muftija Grabus (uz brojne donatore, a posebno one najvažnije, iz države Katar), zasigurno najznačajnije ime ovog generacijskog projekta, opisuje težak put kroz koji je prošao zajedno sa svojim saradnicima i džematlijama kako bi se poslije pet decenija ostvario jedan san.  

Također govori o slovenskom društvu, islamofobiji i položaju Bošnjaka u Evropi, o ulozi Islamske zajednice...

Borba za džamiju 

Radiosarajevo.ba: Uvaženi muftija, poslije pet decenija čekanja, ovih dana je objavljena vijest da su muslimani u Sloveniji dobili svoju džamiju, kakvi su utisci?

Muftija Grabus: Zahvalni smo Uzvišenom Bogu na blagodati koju nam je podario, bez čije pomoći ne bi uspjeli doći do ovog trenutka. Pitanje izgradnje džamije u Ljubljani pokrenuto je 1969. godine. Usprkos tome što je to pitanje za IZ bilo vjersko, kulturno i obrazovno, za tadašnju vlast i značajan dio javnosti to je od početka bilo primarno političko pitanje s kojim je zloupotrebljavan politički sistem za stigmatizaciju manjinske vjerske zajednice.

Godinama je politika onemogućavala pomak na tom pitanju. U arhivu Općine Ljubljana nalaze se dokumenti o pitanju izgradnje džamije od 1969. do 1981. Rahmetli Adil Begović je ponudio 24 moguće lokacije za izgradnju džamije u Ljubljani. Vlasti su sve odbacivale i pronalazile razloge da se to pitanje ne riješi. Kada je 1981. bio izabran projekt autora Fedje Košira, IZ nije imala svog zemljišta, a Zavod za zaštiti kulturnog naslijeđa donio je odluku da se džamija ne može graditi na predviđenoj lokaciji.

Nakon toga pokrenuta je ponovo ideja 1997. godine, da se džamija gradi u predgrađu Ljubljane koje je po svim analizama podložno poplavama. O gradnji džamije na toj lokaciji civilne su inicijative pokušale dobiti pravo 2004. godine za organizaciju referenduma. Ustavni sud je onemogućio organizaciju referenduma s obrazloženjem da većina ne može odlučivati o pravu manjine koje joj je zagarantirano ustavom.

S izborom za gradonačelnika Ljubljane gospodina Zorana Jankovića 2006., promijenila se politička klima i to pitanje se počelo polahko “normalizirati” uslijed rezolutnih i jasnih stavova o gradnji džamije. Uloga gospodina Jankovića je bila ključna za promjenu političkog stava o džamiji. Problem zemljišta je bio složen, ali smo uspjeli zajedničkim snagama promijeniti diskurs o džamiji i iz političkog stupiti na pravno područje.

Od tog trenutka su se stvari počele razvijati u pozitivnom smjeru. S obzirom da sam prošao kroz sve faze izgradnje džamije od ideje, kupovine zemljišta, projekata i konačno izgradnje, osjećam se slobodnim čovjekom, jer smo uspjeli platiti sve obaveze i možemo početi upotrebljavati Muslimanski kulturni centar za namjenu za koju je i građen.

Radiosarajevo.ba: Kakve su reakcije ljudi, Vaših džematija?

Muftija Grabus: Izgradnja džamije u Ljubljani je prekretnica za muslimane u Sloveniji. Vjerovatno nema nijednog projekta kojeg je realizirala IZ u kojem je bio uključen tako velik broj ljudi. Ponosni su i sretni što su bili dio tako važnog projekta. Njihovo strpljenje i ustrajnost su dali rezultate. Izgradnja džamije u Ljubljani bila je spoj vjerničke ljubavi i gospodskog odnosa Države Katar koja je pomogla izgradnju ne samo vjerskog objekta nego i umjetničkog djela, bisera muslimanske arhitekture.

Arhitektura Muslimanskog kulturnog centra je spojila osnovne elemente Kabe, prve džamije u Mekki, tradicionalne bosanske i suvremene arhitekture, čiste, obnovljive energije i “pametne” tehnologije. Džematlije su sretne da će imati mjesto mira, duhovnosti i dobiti osjećaj pripadnosti gradu Ljubljani kroz taj segment svoga identiteta.

Radiosarajevo.ba: Kada očekujemo svečano otvorenje i kako bi ono trebalo izgledati?

Muftija Grabus: Otvorenje je predviđeno, ako Bog da, u prvoj polovini juna 2020. Planiran je veliki događaj za sami dan otvorenja i drugi popratni programi koji će se odvijati od februara do kraja septembra 2020.

Svečano otvorenje 

Radiosarajevo.ba: Iza krune ovog uspjeha stoji dugogodišnji rad. Sjećam se donatorske večere prije skoro 12 godina u Zetri, što je bio negdje jedan od prvih koraka na tom dugom putu. Što je sve trebalo proći da bi se došlo do ovog cilja? S kakvim ste se sve izazovima suočavali?

Muftija Grabus: Prvo je bilo potrebno vratiti povjerenje unutar IZ, jer smo prolazili kroz neku vrstu “katarze” nakon velike krize 2004. i 2005. godine. Zatim smo morali promijeniti diskurs o džamiji. Počeli smo govoriti o zemljištu na kojem će se graditi džamija.

Kada smo 2008. godine, dobili priliku kupiti zemljište nismo imali ni dovoljno sredstava da platimo kaparu u visini 456.832,90 eura. Zamolio sam prijatelja E. Topuza da nam posudi dio sredstva. Uspjeli smo vratiti posuđena sredstva, ali je naš prijatelj Topuz bio značajan donator.

Onda smo imali problem kako platiti zemljište. Za šest mjeseci smo postigli "nemoguće", uspjeli smo animirati veliki broj donatora i putem donacija sakupiti blizu 2 miliona eura za kupovinu zemljišta od Općine Ljubljana.

Organizirali smo veliki donatorski iftar u Ljubljani. Nakon toga smo bili u našim džematima u Švicarskoj. Sakib ef. Halilović i Ibrahim ef. Husanović su za nas organizirali odličan program. Imali smo i donatorsku večer u Bihaću koju su organizirali mr. Suad Mahmutović i bivši gradonačelnik Bihaća dr. Hamdija Lipovača.

Važnu ulogu je imao Rijaset IZ, na čelu sa tadašnjim reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem, koji je organizirao sergiju za kupovinu zemljišta u Ljubljani. Posebno se aktivirao Medžlis IZ Sarajevo organiziravši donatorsku večer u Zetri.

Dr. Ferid Dautović i njegovi saradnici, predsjednik Medžlisa IZ Sarajevo gospodin Jusuf Zahiragić, imami iz Sarajeva, studenti FIN-a i veliki broj aktivista pomogao je svojim radom da se organizira nezaboravna noć za džamiju u Ljubljani. Snažnu potporu organizaciji tog događaja dao je dr. Denis Zvizdić. Medijsku promociju pokrivao je Radio Bir uz podršku tadašnjeg direktora gospodina Remzije Pitića.

Imali smo uvjet od Općine Ljubljana da ukupnu cijenu u visini od 4.568.329,00 eura moramo platiti do kraja 2008. godine! Banke nisu bile naklonjene financiranju takvog projekta, pojavila se i ekonomska kriza, a mi nismo mogli dokazati da možemo plaćati tako velike obaveze.

NLB nije pristala financirati naš projekt. Hvala Bogu u to doba u Upravnom odboru UniCredit banke u Ljubljani bio je gospodin Heribert Fernau koji je imao međunarodno iskustvo i razumijevao je pitanje kulturnih identiteta. Nakon nekoliko razgovora rekao mi je: “Muftija mi ćemo dati kredit, samo morate uraditi dio svog posla”.

Onda smo morali proći kroz tešku administrativnu proceduru. Njihov uvjet je bio da platimo dva miliona eura, a UniCredit banka će za ostalo dati kredit. Mi smo do decembra 2008. godine imali 1,6 miliona KM. Krajem decembra 2008. godine, smo Ferid Dautović i moja malenkost imali sastanak sa rahmetli Muhamedom Salkićem i Jusufom Zahiragićem. Gospodin Zahiragić je predložio da Medžlis IZ Sarajevo posudi 150 hiljada, a Rijaset 250 hiljada, kako bi se ispunila naša obaveza da bi mogli dobiti kredit.

Rahmetli Muhamed Salkić je kontaktirao reisu-l-ulemu dr. Mustafu Cerića. Donesena je odluka, uspjeli smo potpisati ugovor za kredit. Kasnije je donesena odluka, u vrijeme reisu-l-uleme dr. Husein ef. Kavazovića, da se ta sredstva definiraju kao namjenska za kupovinu zemljišta za džamiju u Ljubljani.

Puno smo radili i “mučili” se do 2013. godine, kada smo iz sredstava namijenjenih za džamiju iz granta Države Katara isplatili dug UniCredit banci u visini 1,3 miliona eura. Od 2009. do 2013., plaćali smo obaveze kredita, rješavali problem vlasničkih odnosa zemljišta i pokušavali riješiti potrebnu dokumentaciju za izgradnju pristupne ceste, jer je cijeli proces bio prenesen na naša pleća.

Kada nam je bilo teško Uzvišeni Stvoritelj je otvarao srca dobrih ljudi da podrže izgradnju Božije kuće u Ljubljani. Sjećam se prelijepog susreta sa biznismenima u organizaciji dr. Ejuba Dautovića u Zenici. Takvi susreti se ne zaboravljaju. O vakifima, donatorima, imamima, aktivistima u okviru IZ u Sloveniji i naporu da se ne poklekne mora se napisati posebno poglavlje.

Susreli smo se i s problomom izrade projekata i uređenja dokumentacije za MKC, pa onda financiranje i sama gradnja. Ako Uzvišeni Bog podari zdravlja i snage nekada ćemo objaviti kako je sve to teklo. Kada su stvari postale jasne nadležni organ je bez ikakvih zapleta u razumnom roku izdao građevinsku dozvolu. Poslije toga nije bilo velikih poteškoća, osim povremenih političkih “ispada” i propagandnih medijskih etiketiranja i mistifikacija samoga projekta. Izgradili smo i  dostupnu cestu, nakon deset godina administrativnih napora predali smo je na upravljanje Općini Ljubljana u novembru 2019.

Slovenija pokazala zrelost 

Radiosarajevo.ba: Jasno je da je to bio put prepun izazova i Vi ste očito taj test položili. Primjer Bošnjaka, muslimana, u  Sloveniji vjerujem da ima važno mjesto u susretu Evrope sa islamom, što Evropa može da nauči iz slovenskog iskustva, a šta bosanski muslimani iz tog susreta sa ostatkom Evrope, kojoj, važno je reći, i pripadaju?

Muftija Grabus: Mi smo nekako “upali” u stupicu koja nam je postavljena i iz evropskog iskustva kojeg smo samostalno razvili i usvojili kao autohtoni evropski narod u razumijevanju islama i Evrope došli u poziciju da se moramo svakodnevno “pravdati” Evropljanima da smo Evropljani, a muslimanima da smo muslimani.

U demokratskom i otvorenom društvu kakvo je slovensko ili većina drugih društava u zemljama sa razvijenom demokracijom svako pitanje se javno diskutira od idejne osnove do praktične realizacije. Slovenski primjer izgradnje džamije je borba između političkog i pravnog koncepta koji će nadvladati. Tek kada se stupi na pravni teren, ako imate sposobnost da ste subjekt, može se očekivati rješavanje bilo kojeg pitanja. Politika može zaustaviti svaki projekt. Slovensko društvo je pokazalo zrelost, a pravni sistem poštivanje pravnog reda.

Muslimani u Sloveniji su manjina, nemaju društvenu moć, zato se mogu bez pritiska baviti pitanjima koja su suštinska za vitalnost zajednice vjernika, kulturnim i obrazovnim projektima. Smatram važnim da unutar našeg obrazovnog sistema u IZ očuvamo i osnažimo programe i sadržaje koji će razvijati identitet pripadnosti Evropi uz poštivanje vrijednosti koje će nam pomoći da razumijemo procese u širem društvenom kontekstu.

Islamofobija u Evropi 

Radiosarajevo.ba: Migrantska kriza u EU, bila je jedan od okidača za dodatni rast islamofobije i krajnje desnice u Evropi, koliko Vas trendovi koje gledamo zabrinjavaju i kako ovo može eskalirati? Nisu rijetki stavovi da su muslimani evropski 'Drugi', koliko je to izazov?

Muftija Grabus: Pitanje razumijevanje drugog u Evropi nije novi fenomen. O tome svjedoče tomovi napisanih knjiga. I osobno smo prolazili ili prolazimo kroz tu vrstu iskušenja i iskustva. Kada sam bio vojnik u JNA u Podgorici 1987. godine, imao sam samo 19 godina, jedan arogantan ekstremista oficir me je pred stotinu vojnika optužio i javno vrijeđao s pozicije svoje moći i nacionalističkog pogleda, zato što sam završio Gazi Husrev-begovu medresu, da smo muslimani krivi za uništavanje ekonomije Jugoslavije, terorističke prijetnje, itd.

To iskustvo iz juna 1987. godine, me je kao mladog čovjeka trajno obilježilo i naučilo da se moramo boriti za svoje stavove. U Evropi postoje političke snage, potpomognute akademskim krugovima i drugim centrima moći koje u značajnoj mjeri kreiraju negativne poglede na islam i muslimane.

Za sada su to, hvala Bogu, marginalne grupe. To nije evropski glavni tok. Katolička crkva se poslije Drugog koncila opredijelila za dijalog s muslimanima. Najrazvijeniji dio Evrope ima snažnu demokratsku tradiciju poštivanja ljudskih prava. Evropa je još uvijek najsigurnije mjesto na svijetu sa potencijalom za razvoj individualnih i kolektivnih identiteta.

Važno je otvarati puteve suradnje sa svim prijateljima. Mi ne smijemo postati ni mentalno ni fizički getoizirana Zajednica niti narod, ne smije prevladati svijest viktimiziranog pogleda na svijet. S obzirom da smo brojčano mali narod i drugačije vjere od većine Evropljana podložni smo snažnoj asimilaciji i nekritičkom usvajanju vrijednosti bilo koje zemlje u kojoj živimo. Život svaki dan donosi nove izazove, naša duhovnost i islamski pogled na svijet čuvaju naš optimizam i nadu da stalno radimo i uradimo sve što je u našoj moći, a onda se pouzdamo u Uzvišenog i Milostivog Boga.

Radiosarajevo.ba: Gdje je u svemu tome mjesto Islamske zajednice i kako vidite njezinu ulogu?

Muftija Grabus: IZ je vjerska organizacija koja u pluralnom, građanskom društvu ima važnu ulogu povezujućeg elementa među ljudima. IZ je sehara kolektivnog pamćenja Bošnjaka. IZ ima svoju misiju u afirmaciji islamskih vrijednosti, razvijanju obrazovnih i kulturnih sadržaja, snaženju institucionalnog tumačenja i predstavljana muslimana. U sekularnoj državi vjerske zajednice samim timi IZ ne sudjeluje u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti.

IZ primarno odgaja i obrazuje učenike i studente kroz formalno obrazovanje i svoje članove kroz neformalno obrazovanje, putem mekteba, vazova, hutbi, preko svojih i javnih medija o važnosti islamskog učenja, razvija patriotizam i domoljublje, čuva kulturno naslijeđe i kolektivno pamćenje o našem islamskom vjerovanju, jezičkom, etničkom i nacionalnom identitetu, etičkoj odgovornosti i povezujuće djeluje u snaženju svijesti za ukupno bosansko naslijeđe.

Radiosarajevo.ba: U nedavnom razgovoru za naš portal uvaženi akademik Enes Karić preporučio je reisu-l-ulemu dr. Husein ef. Kavazoviću na stavljanje akcenta na 'muftije koji su u samom središtu naše i evropske javnosti', ističući da ste Vi i reis Kavazović ''tandem kojim bi se ponosile i države'', pa i Islamska zajednica. Što su Vaši daljnji planovi?

Muftija Grabus: Profesor Enes Karić je čovjek kojemu je Uzvišeni Bog podario posebnu energiju za rad, mudrost u razumijevanja Kur’ana i vjere, te pedagošku sposobnost da svoje znanje prenosi na studente i sve čitaoce njegovih djela. Bio sam njegov student, učio sam i još uvijek učim od profesora Karića. Zahvalan sam dragom profesoru Enesu Kariću na potpori koju mi je iskazivao u proteklim godinama.

Reisu-l-ulema dr. Husein Kavazović je vrhovni poglavar muslimana Bošnjaka, osoba koja strpljivim radom i odgovornošću normativno uređuje i stabilno vodi IZ. Svima nam je potrebna smirenost i razboritost u donošenju važnih odluka, bez velikih potresa unutar administracije IZ. Reisu-l-ulema dr. Kavazović ima povjerenje svih nas. Prof. Enes Karić je izrazio stav većine i jasno kazao da se ponosimo reisu-l-ulemom dr. Kavazovićem. Radujemo se posjeti i hutbi reisu-l-uleme, ako Bog da, 14.2. u Ljubljani.Osobno mi je sada najvažnije zaključiti sve izvještaje i zatvoriti fasciklu izgradnje MKC u Ljubljani. “Čovjek snuje, Bog određuje”.