Mostarac Safet Begović otvara muzej samom sebi

Nezvanična turistička ikona Mostara, Safet Begović (72) svoje bogato životno iskustvo odlučio je ovjekovječiti na sasvim neuobičajen način, otvorit će muzej samom sebi.

Safet Begović (72) je, po tvrdnjama mnogih, najfotografiraniji Mostarac. Nezvanična turistička ikona Mostara čiji potencijal ovaj grad dosad nije znao iskoristiti, odmjeren je, mudar, individualist i, nadasve, skroman čovjek. O njemu su pisali brojni domaći i svjetski mediji, a većina turista koja posjeti grad na Neretvi i pređe preko Starog mosta, fotografiše se sa Safetom u njegovoj živopisnoj radnji.

"Pripremam knjigu, dokumentarni film i svjetsku izložbu kako bih zaokružio godine koje sam ovdje proveo. Ovu radnju ću pretvoriti u moj muzej, 'Muzej Safeta Begovića' koji će biti najmanji muzej na svijetu i u tome namjeravam oboriti rekord", kaže Beogović u razgovoru s novinarom Agencije Anadolija.

"Ne znam na koji drugi nači da svoje iskistvo i skoro pola vijeka provedena kraj Starog mosta ostavim budućim generacijama, pa mi se svidio neuobičajni model da otvorim muzej o samome sebi", zaključuje Safet. 

"Meni ne treba novac. Ne čeznem za novcem. Ne interesuje me. Tek, eto, da se ima za skroman život. Imam svoj način života i svoje stavove. Radim ono što sam želio još kao dijete", biti kraj Starog mosta i u Starom Gradu", kaže legenda mostarskog turizma u razgovoru za Agenciju Anadolija.

Već 35 godina Safet 'stražari' kraj Starog mosta u svom malom dućanu čija autentičnost i orginalnost plijeni pažnju turista.

"Danas je u Starom gradu postalo normalno da se prodaje jeftina roba iz Kine, to nema veze sa autentičnosti. Ja pokušavam zadržati svoj stil i zaista je to još uvijek najbolji efekat za turiste", kaže Begović. Njegova radnja nadomak Starog mosta, s desne obale Neretve, obiluje starinama i nimalo se ne razlikuje od one koju je vodio prije rata.

"Moram vam priznati da je bolje išlo prije rata. Iako je svjetski turizam kakav danas poznajemo bio tada tek u povojima, Mostaru je zaista dobro išlo. Nisu me obilazili tadašnji političari iz Saveza komunista kao što me poslije rata obilaze ovi svjetski, oni nisu imali taj odnos s narodom. Došli bi u grad i sastajali se na nekim sastancima, u zgradama, daleko od naroda, nisu baš šetali gradom i družili se s ljudima", priča Begović.

On je danas jedan od samo trojice Mostaraca koji imaju diplomu za rad u bakru, koju je stekao još kao vrlo mlad. Radi u kombinovanoj tehnici bakra i emajla, a njegovi radovi danas su njegov glavni adut.

Skakač sa Starog mosta

Od mladih dana skače sa Starog mosta, ali za svoju dušu.

"Družim se sa skakačima, ali me ljuti kad se oni ljute na turiste, posebno na Turke. Mladi su, pa su odmah ljuti ako im grupa turista ne plati skok. Ja skačem za svoju dušu. Odgojen sam u naselju Luka (tek pet minuta od Starog mosta) i tu i danas živim. Ali, želim naglasiti da se u Starom gradu mora izgraditi moral i poštivanje turista, pa kupili ne kupili, platili ne platili", dodaje.

Inače, Safet Begović poznat je i po tome što je do braka, kako kaže, imao više od 500 žena. Govoreći o tome šta je privlačilo žene, dodaje da je to vjerovatno "emotivnost, individualnost i orijentalnost" koju posjeduje.

Kaže da je svjestan da je najfotografiraniji Mostarac već 35 godina, ali to ga pomalo nervira.

"Turisti nekad znaju biti nezaljažljivi, stalno bi se slikali sa mnom, ali to meni ide sve više na živce. Gotovo da nema novine u svijetu u kojoj nije izašla moja fotografija, imam dosta tih novina, donose mi ih ljudi ili šalju."

"Kao mlad, radio sam kao učitelj u Konjicu, ali nisam mogao bez Starog mosta, prvom prilikom sam ostavio taj sigurni posao i otvorio radnju u Starom Gradu. Kasnije sam upoznao jednu Njemicu. Bila je toliko lijepa da sam joj prišao i rekao da je najljepša turistikinja koja je ikad došla u Mostar. Studirala je na Cambridgeu u Velikoj Britaniji i s grupom britanskih studenata došla u Mostar. Kad sam joj prišao i to joj rekao, znao sam da sam je osvojio. Uskoro sam je oženio. Bila je 16 godina mlađa od mene, ali je bila oduševljena Mostarom i Starim Gradom. Obukao sam je u narodnu nošnju i radila je s mnom. Bila je zaista divna i bio sam zaljubljen u nju", prisjeća se ovaj Mostarac i dodaje da je suprugu uoči samog početka rata u BiH poslao u Njemačku.

Da nema mosta, Mostar bi bio obična kasaba

Kako kaže danas je zona Starog mosta i Starog Grada gotovo jedina efikasna, održiva i profitabilna ekonomija u Mostaru.

"Shvate li: Stari most je jedina prijeratna 'fabrika' koja danas radi. I danas ta „fabrika“ radi i donosi ogroman novac i promociju.. Nema  više velikih prijeratnih fabrika, nema avioindustrije SOKO, tekstilnog kombinata Đure Salaja, nekadašnji div Aluminij trese se pod udarom svjetske krize. Mostar danas nema veće 'fabrike' od nasljeđa koje mu je ostavila Turska i danas ono zapošljava i hrani stotine familija i u gradske tokove novca ubrzigava ključni prihod kojim se ne može pohvaliti ni jedna druga fabrika ili kompanija u Mostaru.  Da nema Starog mosta i Starog grada Mostar bi bio obična kasaba, sirotinjski grad. Hvala Turskoj, to uvijek kažem. Ona je napravila most prije pet vijekova, a Mostar danas dobrim dijelom živi od njega", rekao je Safet Begović na kraju razgovora za Agenciju Anadolija.