Milorad Vicanović Maza: Strip crtači izvoze svoje znanje, ali budi se i bh. scena

Vicanović smatra da je rođen za posao kojim se profesionalno bavi od 2010. godine i ne bi ga mijenjao ni za šta drugo.

"U odnosu na kolege, relativno sam kratko u radu za izdavače izvana. Sticajem niza sretnih okolnosti za užasno kratak period, osam i po godina od kako sam potpisao prvi ugovor, imam 30 objavljenih albuma u Francuskoj", kazao je Vicanović i dodao da veliki broj francuskih autroa ovaj broj ne dostigne ti tokom cijele karijere.

Njegovi stripovi čitaju se i u Belgiji, Holandiji, Italiji, Njemačkoj, SAD-u te Japanu koji je posebno kuriozitet jer je njihovo tržište specifično po zatvorenosti.

Milorad Vicanović je organizator Salona stripa koji se već 11 godina održava u Laktašima, prvog strip festivala ikad organizovanog u BiH, a za 12. izdanje festivala, u aprilu sljedeće godine namjerava okupiti autore iz Bosne i Hercegovine.

Izdavači zainteresirani za talentirane crtače

"Do sada su dolazili crtači iz regiona, a ovaj put samo odlučio da vidimo koliko nas ima i da pokažemo čime raspolažemo. Ima sve više autora koji rade i za vani izdavače, polako se i ovdje strip scena budi", kazao je Vicanović.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući dosadašnjem radu domaćih crtača, izdavači u inostranstvu sve su više zainteresovani za talente sa ovog područja, a pošto je nemoguće u BiH imati isplativo izdavaštvo moguće je "izvoziti" crtače.

Vicanović je objasnio da su crtači sa područja bivše Jugoslavije angažman u inostranstvu dobili zahvaljujući kvaliteti i susretima sa onima koji su prethodno uspjeli u tome.

On preporučuje pokušaje preko agenata, iako se crtači mogu direktno obratiti izdavačima.

"Vrh ledenog brijega je dobiti posao. Na kraju krajeva, pošto je to ozbiljna industrija, tek onda nastaju problemi za ljude koji nisu u stanju da ispoštuju rokove, zahtjeve, ako nisu koopreativni, kao u bilo kojem poslu", rekao je on.

Većina crtača ima teme koje preferiraju, ima ljudi koji su tu kategorični i/ili žele da rade samo na svojim idejama ili određeni period.

"Crtači Francuzi uglavnom se drže žanra, istorijskog okvira, i cijelu karijeru provode radeći samo to. Kada su u pitanju naši autori, mi smo spremniji da rizikujemo, da probavamo nešto drugo. Ja volim naučnu fantastiku, ali radim priče sa avionima, što isto jako volim. Kad radite nešto što nije ono što preferirate, onda se to postavlja kao profesionalni izazov da to uradite na najbolji mogući način", rekao je Vicanović.

Naglasio je da rad na stripu uključuje jako puno istraživanja, pogotovo ako su prožeti istorijskim događajima ili lokacijama, a da su moderne tehnologije u jednu ruku olakšale posao crtačima.

Izdanja luksuzna, ali ljudi nemaju novca

"Sad, kad pogledam stripove koje sam čitao u djetinjstvu, vidim da je zbog pomankanja mogućnosti da dođete do mase referenci bilo uključeno jako puno mašte. Mislim da u stripu nije potrebno da vjerno istorijski rekonstruišete nešto", kazao je on i naglasio da u stripu mora biti mašte.

Rekao je da i za razliku od zlatnog vremena, koje se uvijek spominje, '80-ih godina, stripova sada ima na kioscima, ali je ekonomska situacija drugačija i ljudi ne mogu da kupuju.

"Imate puno više izdavača sa boljim, kvalitetnijim, izdanjima nego što je bilo onda. Sad imate puno više luksuznih izdanja, ali ljudi nemaju novca da čitaju", rekao je on.

S druge strane, sve je više strip festivala u regionu, čak i u BiH, a organizatori pokušavaju da ožive i interesovanje za strip.

"Iskreno me raduje to da ima jako puno djece koja čitaju stripove i crtaju strip. Nastojimo da podstaknemo ljude da se bave stripom, neki da se vrate ili kao čitaoci, da mladim ljudima pokažemo da se može baviti stripom, da to nije propalo", kazao je Vicanović.