Desetkama se upisala u historiju banjalučkog Ekonomskog fakulteta

Fakultet je četiri mjeseca prije roka završila sa svim desetkama u indeksu, i to bez poništavanja lošijih ocjena, a osim nje od osnivanja ovog fakulteta sve desetke imalo je još dvoje studenata koji su se školovali prije više decenija.

Diplomski rad "Preduzetništvo u javnoj upravi kao faktor održivog razvoja" odbranila je takođe ocjenom 10.

"Ako govorimo o savremenim trendovima preduzetništvo je jedna od stvari koja mora biti primjenjivana ukoliko bilo koji sistem pa čak i pojedinac želi težiti bilo kakvom napretku i prosperitetu", rekla je ona i dodala da smatra da je preduzetništvo uz IT sektor još par oblasti, predstavlja profesiju budućnosti.

Završetak fakulteta za nju predstavlja najveći životnu promjenu jer je od prvog razreda osnovne škole svaki radni dan prisustvovala nastavi, odnosno predavanjima.

"Nisam propuštala ni jedna predavanja, ni jedne vježbe, osim ako sam baš bila spriječena, a sad razmišljam kako će moj život izgledati", ispričala je Jelica Rastoka..

Već dva dana nakon diplomiranja ova odlučna mlada djevojka prikupljala je dokumentaciju za upisivanje master studija, takođe na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci jer je zanima akademska karijera, dok će za više cikluse studija razmisliti i o inostranim fakultetima, a što će joj sigurno olakšati činjenica da govori pet jezika i to engleski, njemački, španski, francuski i ruski.

"Moj najveći san je da napravim naučni doprinos da nešto otkrijem što niko nije otkrio", kaže ona i dodaje da namjerava da se bavi se analizom preduzetništva sa aspekta održivosti i samoodrživosti jer je - nevjerovatno koji su multiplikativni efekti preduzetništva i samozapošljavanja.

Na pitanje kako je uspjela dobiti "iz prve" sve desetke objasnila je da je gotovo sve ispite polagala u prvom ispitnom roku, a da joj je mnogo pomogao aktuelni sistem školovanja, jer je nakon spremanja dva kolokvijuma na kraju za ispit samo ponavljala već naučeno.

"Mogu reći da je to najviše iz poštovanja prema profesorima, da nisam nikada izlazila na ispit nespremna", kaže ona.

Ključan je bio i njen interes za nauku i znatiželja zahvaljujući kojoj je pažljivo slušala profesore na predavanjima.

"Stvarno nije bilo ni jednog predmeta u kojem nisam pronašla nešto interesantno", rekla je ona i dodala da i inače koristi svaku priliku da ljude od kojih može nešto naučiti pita sve što je zanima.

Takmičarski duh posjeduje od malih nogu kada se majkom takmičila ko će složiti više odjeće za kraće vrijeme, a razvijala ga je u osnovnoj i srednjoj školi gdje je učestvovala na brojnim takmičenjima.

Na fakultetu je pisala naučno-stručne radove, a naročito je ponosna na rad koji je sa napisala sa kolegom, a u kategoriji ekonomija budućnosti osvojili su srebrnu medalju na Univerzitetu Tambov u Rusiji, iako su im i profesori bili konkurencija. Učestvovala je i u brojnim konferencijama, na kojima je često bila i jedini student učesnik, kao i u mnogim projektima među kojima je "EU for You" u organizaciji Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, gdje je sa kolegama osvojila prvu nagradu sa kampanjom "Self up".

Namjera joj je da ostane u Bosni i Hercegovini i kaže da ne zna koliko bi morala biti dobra ponuda da se predomisli i ode u inostranstvo, jer je patriota i voli ovdašnju kulturu, način življenja i provođenja slobodnog vremena. Često je boravila u inostranstvu, ali semestar na studentskoj razmjeni u Beču omogućio je da najbolje doživi inostrani način života.

"Ja se definitivno tamo ne uklapam, volim to što možemo na ulici zaustaviti prolaznika i pitati ga koliko je sati, a da nam odgovori na to. Koliko god da se sa strane nameće naša netrpeljivost unutar države, ja ne vjerujem da je to tako jer mi se svi nekako toliko volimo, pazimo jedni na druge - to nigdje drugdje ne postoji. Ne volim to što neki "stranci", da ih tako nazovem, žele da nametnu da se mi međusobno ne trpimo, jer postoji i mudra izreka najviše se svađamo sa ljudima koje najviše volimo zato što znamo da će nam oprostiti. Mislim da je takav slučaj i kod nas i da bi najsrećnija bila ovdje", rekla je Jelica Rastoka i dodala je je ubijeđena da se u BiH može bolje živjeti sa 1.000 KM nego u većini zemalja Evropske unije sa 1.500 eura.

Već ima ponuda za posao, ali kaže neće ništa vjerovati dok ne vidi ugovor o radu ispred sebe.

"Najizvjesnija ponuda, bar što se tiče želje poslodavca, je ponuda mog mentora da ostanem da radim kao njegov asistent i to bi me najviše usrećilo", rekla je ona.

Govoreći o svojim ambicijama naglasila je da joj nije problem krenuti od dna u skladu sa obrazovanjem koje posjeduje.

"Ne volim kad neki studenti kažu ako ne budem mogao raditi za 2.000 KM neću ni raditi. Ja ću i volontirati ako treba, ako je to neko dobro radno mjesto, radije ću raditi za manju platu ako tu napredujem kao čovjek i kao budući možda naučnik i stručnjak nego da mi neko daje novac da sjedim", rekla je ona.

Nekada se kaže, u poređenju sa vršnjacima osjeća kao vanzemaljac, a nikada nije imala Facebook, Instagram - ništa od društvenih mreža, jer je to nije interesovalo.

"Ne vjerujem u sudbinu, mislim da većinu života ljudi sami kreiraju i koliko ulažu toliko će i imati, ne mislim finansijski, nego koliko ulažu truda i rada", dodala je ona.

Prof. dr Saša Petković, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, inače profesor na grupi predmeta iz oblasti preduzetništva i teorijske ekonomije i mentor Jelice Rastoke objasnio je da je na ovom faklutetu formirao Centar za projektni menadžment i preduzetništvo, kako bi identifikovali studente u ranim fazama studiranja na prvoj i drugoj godini koji imaju interes da nauče nešto više i da kroz neformalno obrazovanje, treninge, radionice, seminare, razne vrste obuke, steknu prijeko potrebne vještine i kompetencije.

Smatra da je izuzetno važno zadržati u BiH mlade ljude kao što je Jelica Rastoka.

"Prvo mi koji radimo sa njima treba da se ponašamo kao mentori, uzori, roditelji, prijatelji, sa određenom akademskom distancom, i da im pokažemo da mogu steći vrhunsko obrazovanje", rekao je Petković.

Navodeći da je Jelica Rastoka prezentujući banjalučki Ekonomski fakultet u Beču nagrađena za prezentacijske vještine, naglasio je da ambasadori poput nje te profesora koji su učestvovali u programu međunarodne razmjene povećavaju atraktivnost ovog fakulteta. Objasnio je da ovaj fakultet posluje u nepovoljnom ambijentu, jer postoji još 17 privatnih fakulteta koji imaju licencu za rad, ali da uspijevaju da zadrže kvalitet.

"Prolaznost nam nije kao na tim fakultetima 100 pa čak i 120 posto , nego 42 posto, i dalje se fokusiramo na kvalitet, na individualni rad, a to na tržištu rada itekako prepoznaju", kazao je Petković i dodao da je od 3.000 nezaposlenih diplomiranih ekonomista - oko četiri posto završilo ovaj fakultet.

Prema njegovim riječima ovaj fakultet je prvi u regionu Zapadnog Balkana uveo obaveznu praksu, a formiran je i savjet za saradnju sa privredom, pa sada firme od njih traže najbolje studente.

"Nemojte da budete prosjećni, pokušajte da budete najbolji", poručio je studentima i dodao da je za to bitna posvećenost, želja za radom, da se dosta čita i radi na sebi, da se poznaje prvenstveno engleski jezik, ali i drugi strani jezici, jer profesorsko i asistentsko osoblje posjeduje izuzetnu želju za saradnju sa takvim studentima.