Jacques Klein: Jako mi je žao mladih ljudi u BiH

Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za Bosnu Hercegovinu, Ambasador Jacques Klein nikada nije prestao da prati regionalnu situaciju uprkos angažmanima u drugim djelovima svijeta. On kaže da je zabrinut momentalnom situacijom u zemlji, ali i dalje vjeruje u budućnost Bosne i Hercegovine. Medjutim, on priznaje da su potrebne brze i sveobuhvatne reforme uz snažnu američki pomoć. Na koji način bi po njegovom mišljenju ove promjene trebalo implementirati poslaušajmo u ekskluzivnom intervjuu kojeg je za Glas Amerike dao Indi Swanke.

KLEIN: Prije svega hvala sto što ste me pozvali, takodjer želim ovom prilikom pozdraviti moje prijatelje u Bosni i Hercegovini, jer Bosna i dalje ima veoma posebno mjesto u mom srcu.

Želio bih ovom prilikom spomenuti da je baš danas u časopisu Forreign Affairs koji se isključivo bavi pitanjima vanjskih poslova, osvanuo članak po imenu Bosna i Hercegovina na ivici propasti što je vrlo zabrinjavajuće. (pročitaj članak)

I dok sam čitao sjetio sam se da je povjerenje medju ljudima jedna velika rijetkost u Bosni i Hercegovini i da je medjunarodna zajednica do sada potrošila 14 milijardi dolara za BiH, što je po glavi stanovnika mnogo više nego je nakon drugog svjetskog rata dato Njemačkoj ili Japanu za obnovu zemlje, a rezultati nisu ni blizu.

Milijarda dolara pomoći je nestala, pa molim da mi oni koji znaju gdje se novci nalaze kažu ili da ih vrate svojoj državi kojoj oni pripadaju, što se vjerovatno neće deseti. Moj je stav ipak da Bosna i Hercegovina mora funkcionisati jer ako se to ne desi diskreditovaće Evropsku Uniju, NATO, Ujedinjene nacije koji su tvrdili da će Bosna i Hercegovina biti uspjeh. Ako Bosna i Hercegovina koja je u srcu Evrope ne može funkcionisati, kako uopšte možete i pomisliti da će to funkcionisati u Afganistanu ili Iraku.

VOA: Upravo o tome se mnogo priča u Washingtonu, određeni krugovi smatraju da bi brzi ulazak u NATO bio najbolje rješenje momentalnog političkog zastoja. Da li vi uopšte podržavate ove ideju?

KLEIN: Da svakako. Ja naime ne mislim da je to idealno rješenje, ali je korisno. Mislim da bi NATO donio dosta stigurnosti cijeloj zemlji jer NATO jednostavno ne bi tolerisao nasilje. Članstvo u NATO savezu sa sobom donosi i mnoge beneficije uključujući i poboljšanje infrastrukture.

Ja u budućnosti Bosnu i Hercegovinu vidim u okviru Evropske Unije ali mnogo kasnije iz mnogih pravnih, fiskalnih i drugih razloga. Mislim da je NATO kratkoročo rješenje ukoliko se to može uraditi brzo.

Poslije 11. septembra američki fokus se pomjerio i žao mi je što ću ovo morati da kažem i naljutim moje evropske prijetalje, ali vrijeme je da se Sjedinjene države snažnije uključe jer imaju odredjenu težinu da stvari promijene.

Evropljeni s druge strane moraju čekati da za svaku odluku uspostave koncenzus što je dugotrajan proces. Tu je i Rusija kao važan faktor u donešenju odluka, i iskreno rečeno ako morate razmišljati hoćete li imati grijanja ili ne, drugačije će te razmišlajti.

Ja se nadam da će Sjedinjene države uvidjeti da je u našem vlastitom interesu da se ponovno aktivnije uključimo jer smo već investirali ogromne napore u BiH i treba taj posao izvesti do kraja.

Dakle članstvo u NATO savezu bio bilo jedna stavka ka progresu, druga bi svakako trebao da bude ekonomski razvoj, auto put iz Budimpešte do Dubrovnika. Drugim riječima kada su ljudi zaposleni, kada imaju priliku da zaradjuju, kada vide da za njih postoji budućnost, oni će biti aktivnije uključeni u mirovne procese.

Meni je jako žao mladih ljudi u Bosni i Hercegovini čija su budućnost i prava ugroženi liderima koji i dalje vode rat, naravno ne oružani, ali i dalje ga vode.

Iskreno rečeno, u drugim post ratnim sredinama mi smo uklanjali cijeli ratni establišmet, taj cijeli segment, jer istorija je potvrdila mnogo puta da ratni lideri nisu dobri lideri u miru. Mi smo nacističku partiju zakonom zabranili poslije rata. U Bosni i Hercegovini je poslije rata trebalo zakonom zabraniti nacionalne partije i reći da bi ste bili politička partija, morate imati ekonomsku platformu.

Nije me briga koja ste partija, konzervativna, demokratska, socijalistička, i imati razne etničke komponente, a ne da je jedna partije jedna etnička grupa. Jer svaki put kada dodju izbori svkao udara u svoj etnički bubanj, političari vrijedjaju jedni druge što je opet u funkciji njihovog reizbora.

Sistem je takodjer nesavršen. Bosna i Hercegovina mora definirati svoj ustav. Svoj pravi ustav. Sjedinjenim državma je trebalo mnogo godina da definiraju svoj odnos ovlasti, poreza, šta su ovlasti državne a šta federalne.

Takodjer zakon koji kaže da predsjedik Bosne i Hercegovine mora biti pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda je potpuno besmislen. Jakov Finci je s pravom podigao tužbu kod medjunarodnog suda po ovom pitanju jer on kao Jevrej ne može da se kandiduje, što je potpuna ludost jer se radi o državljaninu Bosne i Hercegovine. Mogućnost da bilo koji od predsjednika može staviti veto na bilo koju odluku je još jedna od takvih nelogičnosti.

Dakle moji prijedlozi: Članstvo u NATO savezu, ekonomski razvoj i svakako ustavna reforma. Takodjer su bitna pitanja vlasništva i dalje decentralizacije.

VOA: Vi predlažete fokus na ekonomski razvoj, uklanjanje etničkih granica, ulazak u NATO, ustavne reforme, ulazak investicija kao rezultat bolje komunikacije. Mnogo je to posla, ambiciozan zadatak. Što nas dovodi do još jednog washingtonskog vidjenja potrebe za regionalnim izaslanikom, a u ovom konekstu se u posljednje vrijeme često spominje i vaše ime.

KLEIN: Mislim da bi specijalni izaslanik bio dobra ideja, bez obzira da li bio to bio ja ili neko drugi. Ja bih tu ponudu prihavatio prije svega zato što vjerujem u Bosnu i Hercegovinu. Ljudi znaju da i ja dolazim iz pograničnog dijela Francuske i mi smo pet puta mijenjali državnost izmedju 1870 i 1945.

Medjutim ekonomsko stanje u Bosni Hercegovnini je alarmantno, velika stopa nezaposlenosti i činjenica da 25% ljudi živi ispod nivo siromaštva. Zaista se nadam da će nova administracija shvatiti urgentnu potrebu da se nešto hitno učini. Naravno to se ne može raditi u izolaciji Tu je i pitanje Kosova i Gruzije i drugih sličnih područja.

Pitanje je takodjer ko ima izvršnu vlast, ranije je to bio OHR, što više nije u istoj mjeri slučaj, Vijeće za implementaciju mira ima preko pedeset članova koji se često interno mimoilaze. Stepen kooperacije zavisi i od toga.

VOA: Postoji li nešto što želite poručiti gradjanima Bosne i Hercegovine?

KLEIN: Ne gubite nadu. Ja znam da tolerancija nije laka stvar osobito kada ste bili duboko ranjeni i ožalošćeni, teško je oprostiti, teško je to prevazići. U jednom trenutku tu bol morate od sebe pustiti. Ljudi koji su u životu propatili kao osobe ili kao nacija, često iz toga izlaze snažniji i energičniji i kao ljudi i kao nacije u odosu na druge.